Pedesetak hiljada hrvatskih građana odazvalo se nedavnom pozivu središnje banke da sudjeluju u izboru buduće hrvatske eurokovanice. Građani su dobili priliku da se izjasne o pet motiva na kojima je šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, ali u javnosti se od samih građana pojavio i šesti motiv s likom fizičara i izumitelja Nikole Tesle. Izgleda da će Teslino moguće pojavljivanje na hrvatskoj eurokovanici biti i predmetom međunarodnog spora između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Naime, Narodna banka Srbije (NBS) ocijenila je u četvrtak da bi stavljanje lika Nikole Tesle na nacionalnu stranu kovanice eura, "predstavljalo prisvajanje kulturnog i znanstvenog naslijeđa srpskog naroda".

Da podsjetimo, broj motiva na kovanom novcu eura razlikuje se od zemlje do zemlje u europodručju, s time da najveći broj zemalja, njih deset, na svojim kovanicama ima tri motiva. Države koje su se odlučile za prikaz triju motiva na kovanicama, a to su Njemačka, Francuska, Portugal, Španjolska, Cipar, Malta, Finska, Slovačka, Letonija i Monako, najčešće imaju jedan motiv na kovanicama od 1 i 2 eura, drugi na kovanicama od 50, 20 i 10 centa te treći na kovanicama od 5, 2 i 1 centa.

Stajalište u nacionalnoj banci Srbije temelji se na ocjeni da se "slavni znanstvenik izjašnjavao kao Srbin po podrijetlu i rodu", a ako bi se njegov lik našao na hrvatskim kovanicama eura, "sasvim sigurno" bi bile "poduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama Europske unije". Time bi se "ukazalo na neprimjerenost takvog prijedloga", objavila je agencija Tanjug pozivajući se na izvore u NBS-u.

Nakon što su iz Republike Srbije stigle prijeteće reakcije na izbor Tesle, jučer se oglasio potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević, inače visokopozicionirani politički predstavnik srpske manjine, te poručio na svojem Facebooku da je ponosan što su građani izabrali da na hrvatskim euro kovanicama bude Nikola Tesla, dodavši da su mu time na neki način vratili dug za vremena kada je bio nepravedno prešućivan i izopćen.

“Ponosan sam i sretan upravo zbog činjenice da su građani Teslu predložili i pogurali u izbor, čovjeka kojem materijalno bogatstvo za života nije predstavljalo vrijednost za koju se treba boriti, a sada će biti na kovanici valute koja ima vrijednost i praktičnu upotrebu u cijelom svijetu”, napisao je Milošević dodavši da apsolutno podržava tu odluku.

Podsjetio je da je Komisija za novac HNB-a prošlu srijedu utvrdila konačni prijedlog motiva budućih hrvatskih eurokovanica, koje će sada razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, a potom će o tome zaključak donijeti Vlada.

“Sjetimo se da je trebalo dugih 30 godina da mu se minirani pa obnovljeni spomenik vrati u Gospić”, napomenuo je. 

Tesla je za svog života bio točka okupljanja, simbol spajanja, poručio je Milošević, pa neka tako ostane i u budućnosti. Podsjetio je kako je prema Teslinim uputama 1895. godine izgrađena i puštena u pogon hidroelektrana za izmjeničnu struju na Skradinskom buku na rijeci Krki, prva takva u Europi i druga na svijetu. 

“Nudio je svoje savjete i gradskim ocima Zagreba u zgradi Gradske skupštine, nazivajući se rođenim sinom ove zemlje, ali u to vrijeme nije bilo dovoljno sluha (novca) za sve njegove vizije”, dodao je Milošević.

“Svi mi, Srbi, Hrvati, Amerikanci, građani Evrope i svijeta baštinimo Nikolu Teslu”, naglašava Milošević.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je da u Srbiji mogu imati rezerve i svoj stav, ali nemaju nikakav utjecaj.

"Nikola Tesla se rodio u Smiljanu na području Hrvatske, živio je uglavnom u SAD-u. Građani su ti koji su sugerirali da na jednoj od kovanica bude i Nikola Tesla, mi nikoga nikome ne uzimamo", poručio je Plenković.

Dodao je kako je to još jedna velika gesta Hrvatske, s obzirom da je Tesla po nacionalnosti bio Srbin, istaknuvši da je njegova veličina bila neupitna u globalnim razmjerima.

"Možemo biti samo ponosni na to, ne vidim zašto bi to bilo kome trebao biti problem. Obrnuto, ja bih rekao 'čestitam', to bi bio moj stav da sam na čelu Narodne banke Srbije", istakao je Plenković.

U svojem stilu „sa šanka“, kozersko-kafanskom, ovaj slučaj je prokomentirao i hrvatski predsjednik Milanović.

"Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja u Oklaju danas. Hrvatska je s Teslom imala krizu identiteta i to je bila nejasna ljubav. To je bio prijedlog mog savjetnika Velibora Mačkića. A svojatati Teslu možda nije ok od Hrvatske, a od Srbije još manje. A za Ruđera bi se opet javila Srbija? A šta ćeš?", rekao je Milanović.

Europska komisija objavila je da u Hrvatskoj podrška uvođenju eura raste te je, prema ispitivanju javnog mnijenja provedenog u maju, dosegnula 61 posto, što je šest postotnih poena više u odnosu na prethodno ispitivanje iz 2020.

Pokazalo se da 13 posto građana Hrvatske snažno podržava uvođenje eura, a njih još 48 posto uglavnom podržava. Većina građana (56 posto) vjeruje da će uvođenje eura imati pozitivan utjecaj na državu, no 40 posto ispitanika ne dijeli njihov optimizam i vjeruje da će euro biti negativan okidač. U toj će skupini politički protivnici eura vjerojatno tražiti podršku za mogući referendum koji su nedavno najavili Suverenisti.