U narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici sredinom decembra promovirana je publikacija Mevlud-i šerif – uvodna studija, transkripcija teksta i tumač, koju je priredio mr. Emrah Seljaci. Pored autora, o knjizi su govorili mr. Sait Šabotić, Alija Kujović i Afan Latić.

Gašević je zasigurno jedno od najznačajnijih bošnjačkih imena koje su iznjedrili Bošnjaci Crne Gore, odnosno Nikšića, u kojem je rođen, a koji pripada “staroj” Hercegovini, i Bijelom Polju, gdje je preselio na Ahiret, a koji je dio Sandžaka.

Knjiga predstavlja naučnu obradu najstarijeg rukopisnog primjerka Mevluda hafiza Saliha Gaševića, koji je nastao 1873. godine. Objavljena je od Udruženja “Kalem” iz Bijelog Polja. Pored filološke analize rukopisa, ortografskih i jezičkih karakteristika, transkripcije mevludskog teksta i tumača turcizama i manje poznatih riječi, u knjizi je predstavljena i detaljna biografija hafiza Saliha Gaševića, ispunjena mnoštvom novih podataka. Nova biografija pisana je na osnovu prvorazredne arhivske građe na osmanskom jeziku. Recenzenti ovoga djela jesu prof. dr. Kerima Filan s Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu te historičar mr. Sait Š. Šabotić s Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

Emrah Seljaci rođen je 17. jula 1995. godine u Visokom. Završio je Medresu “Osman-ef. Redžović” u Visokom i turski jezik i književnost na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 2021. odbranio je magistarski rad Gnostičko-semantičko značenje sufijskih leksema u “Divanu” Sultana Mehmeda Fātiha – “Avnija” i stekao akademsko zvanje magistra turskog jezika i književnosti.

Bavi se prevodilaštvom, te istražuje književnu baštinu Bošnjaka na osmanskom turskom jeziku. Kao izlagač je učestvovao na nekoliko međunarodnih simpozija i naučnih skupova. Naučne članke iz oblasti turkologije i osmanistike, kao i prikaze knjiga, te prijevode s turskog jezika objavljuje u domaćoj i stranoj periodici. Trenutno je angažovan na obradi osmanskih dokumenata u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

NOVE ČINJENICE IZ BIOGRAFIJE SALIHA GAŠEVIĆA

Motivaciju za istraživanje našeg najpoznatijeg Mevluda i biografije njegovog autora Seljaci je pronašao u mnogim nedosljednostima i nedostacima u dostupnoj literaturi.

“Kad sam došao u dodir s rukopisom Mevluda, osim filološke analize, bilo je neophodno istražiti Gaševićev život, uvidio sam brojne nedosljednosti u literaturi. To me je potaknulo da obavim višemjesečno istraživanje nad arhivskom građom u Osmanskom arhivu Republike Turske, tako da sam pronašao desetine dokumenata u kojima se spominje Salih ef. Gašević. Iz takvog istraživanja se izrodilo ovo djelo, koje je jedan moj način iskazivanja odanosti prema našim bošnjačkim velikanima iz pređašnjih vremena”, kaže mr. Seljaci na početku razgovora za Stav.

“Ova knjiga je bila moje znanstveno, ali i duhovno putovanje kroz vrijeme, prilikom kojeg su mi se postepeno podizale koprene nejasnoća. Još kao apsolvent na fakultetu sam se upustio u iščitavanje ovog najstarijeg rukopisnog primjerka Mevluda i analizirao njegove karakteristike, s ciljem da zadržim sve one osobitosti jezika, stila i pjesničkog nadahnuća koje Gaševićev Mevlud posjeduje. U samom nastanku knjige ogromnu pomoć mi je pružila prof. dr. Kerima Filan, koja je i recenzent ove knjige”, pojašnjava mr. Seljaci.

On je u cilju očuvanja izvornog teksta uradio transkripciju Mevluda.

“Nakon kataloške obrade rukopisa, sprovedene komparativne analize, potom predstavljenih općih, ortografskih i jezičkih karakteristika, u ovoj knjizi sam ponudio dosljednu transkripciju Mevluda, koja je, istini za volju, više transliteracija, i to sve u cilju očuvanja Gaševićevog jezičkog izričaja i dijalekatskih osobina. Današnji mevludi su uglavnom purificirani i prilagođeni standardnom bosanskom jeziku, te je zbog toga ovakav način prenošenja teksta u latinicu bio neizbježan”, dodaje mr. Seljaci.

DOBITNIK DRŽAVNIH ODLIKOVANJA OSMANSKOG CARSTVA I CRNE GORE

Iz Gaševićeve biografije jasno vidimo da je on bio izuzetan intelektualac, poznavalac orijentalnih jezika i državni službenik Osmanskog Carstva i Crne Gore.

“Kako dosadašnja naučna literatura koja tematizira život Saliha Gaševića nudi veoma oskudne podatke, npr. do izlaska ove knjige nismo znali ni tačnu godinu njegovog rođenja, pristupio sam istraživanju građe na osmanskom turskom jeziku, te došao do brojnih otkrića koja ćete imati priliku pročitati u knjizi. Npr. podatak da je Salih ef. Gašević bio odlikovan od knjaza Nikole Danilovim ordenom trećeg reda, te iste godine dobija Medžidi odlikovanje od samog sultana, govori nam da ne pričamo samo o autoru prvog mevluda na bosanskom jeziku, nego o državnom službeniku, kojeg je cijenio i knjaz Nikola i sultan Abdulhamid. Dakle, Gašević nije neki osrednji poznavalac orijentalnih jezika, koji se iselio iz Nikšića, pa službovao u određenim dijelovima Crne Gore, već čovjek dostojan tadašnjih prestižnih državnih odlikovanja”, naglašava mr. Seljaci.

Naš sagovornik posebno ukazuje na intelektualnu i društvenu vrijednost lika i djela Gaševića kao izvora motivacije i inspiracije u vremenu u kojem živimo danas.

“Tužno je što nismo odani takvim veličinama o čijim djelima govorimo. Možda smo se do sada mogli pravdati time što naučna literatura ne nudi dovoljno podataka, međutim, ova knjiga, kao i moj rad objavljen u Zborniku sa simpozija održanog u februaru 2022. godine u Podgorici nude nam dovoljno vjerodostojnih informacija koje mogu poslužiti kao pokretačka kapsula za naše buđenje iz sna nemarnosti. Hafiz Gašević je bio takva ličnost da je neophodno osmisliti niz kulturnih događaja koji će sačuvati uspomenu na njega, počevši od sanacije njegovih nišana u Bijelom Polju, postavljanja table na kojoj će pisati ko tu počiva, ili čak izgradnje turbeta, pa sve do naučnih skupova, simpozija, na kojima će se redovito govoriti o ovoj izrazito bitnoj historijskoj ličnosti i njegovom najvećem književnom ostvarenju, tj. Mevlud-i šerifu”, ističe mr. Seljaci.

On smatra da objavljivanje ove knjige ne predstavlja zaokruženu priču o Mevludu i njegovom autoru, već ona može poslužiti kao polazna tačka za nova istraživanja koja će sprovesti naši vrijedni slavisti, osmanisti, orijentalisti pa i teolozi.

“Pred nama je još jedan izazov, a to je pronalazak Gaševićevog Ilmihala, koji se, po svemu sudeći, nalazi negdje u Crnoj Gori, tako da vas pozivam da zajedno ponovo pregledamo naše privatne biblioteke, rukopisnu zaostavštinu i arhivsku građu. Na kraju koristim ovu priliku da se zahvalim izdavačkoj kući NVO 'Kalem', izdavaču Aliji Kujeviću, pokretaču čitavog projekta gosp. Ajdinu Rakiću, uredniku Burhanu Čelebiću, te Goranu Pajoviću, koji je zaslužan za prelom i dizajn. Posebno se zahvaljujem cijenjenim recenzentima prof. dr. Kerimi Filan i mr. Saitu Šabotiću”, zaključuje mr. Seljaci.