Društvo | 09.01.2021.

Prve fotografije Bosne i Hercegovine u boji i čudesni svijet Alberta Kahna

Jedna od prvih destinacija na projektu “Arhiva plenata” bila je Bosna i Hercegovina. O motivima Kahnovog interesiranja za Bosnu i Hercegovinu možemo samo nagađati. Vjerovatno je njegovoj odluci da je posjeti doprinijela i činjenica da je sjećanje na Osmanlije u Bosni još bilo svježe. Moguće da se Kahn nadao da će baš tu, u Evropi, pronaći specifične kulturne forme nastale spajanjem orijentalnog i evropskog duha. Kahnove fotografije Bosne i Hercegovine prve fotografije naše domovine snimljene u kolor-tehnici. Istina, neki drugi fotografi svoje su slike retuširali i dodali im boju, ali prije Kahna niko nije fotografirao Bosnu i Hercegovinu opremom i tehnikom koja je rezultirala fotografijom u boji.

HAMZA RIDŽAL

Prve fotografije u boji nastale su 1907. godine, kada su braća Lumiere u Francuskoj izumila revolucionarnu tehniku filtriranja svjetlosti uz pomoć sićušnih čestica obojene skrobi iz krompira. Oduševljen tim tehnološkim i civilizacijskim iskorakom, francuski bankar Albert Kahn bio je među prvima koji su kupili te ploče i opremu za fotografiranje. Tokom jednog poslovnog putovanja 1908. godine u Japan Kahn je zamolio svog vozača Alfreda Drutertea da napravi nekoliko fotografija koje je onda pokazivao prijateljima. Dvije godine poslije, jedan od najbogatijih ljudi Evrope ostavio je posao i obaveze te naumio poći na putovanje svog života. Kahn je odlučio da obiđe cijeli svijet i fotografijom zabilježi njegove šarolike boje, narode, običaje i tradicije.

Od 1908. do 1930. godine Kahn je radio na razvoju poznate filmske arhive Le Archives de la Planete (Arhiva planete). Ogroman dio imetka trošio je na rad najvećeg etnološko-fotografskog projekta. On obuhvata više od 100 sati dokumentarnog filma i preko 72.000 fotografija iz cijelog svijeta. Jedan takav projekt na početku 20. stoljeća zahtijevao je mnogo više nego se danas može i zamisliti. Teška fotografska oprema morala se prevoziti kolima. Staklene ploče, njih između 300 i 400 po svakoj ekspediciji, bile su poslagane u obloženim kožnim kovčezima. Uz to su još nošeni stativi i kamere. Eksponirane ploče razvijale su se tokom noći u šatorima koji su služili kao tamne komore. Pritom je još valjalo organizirati i logistiku, vodiče, te druge fotografe. Uz pomoć mnogih drugih fotografa, Kahn je dvadeset godina putovao svijetom i slikao ljude, gradove, krajolike i znamenitosti. Posjetio je više od pedeset država, među kojima i Bosnu i Hercegovinu. U našoj domovini Kahn je bio 1912. godine. Iako se u arhivu njegovih fotografija navodi da je nekoliko fotografija slikano 1913. godine, vjerovatno je riječ o grešci, s obzirom na to da se o Kahnovoj posjeti Bosni 1913. godine ne može pronaći nikakav drugi trag.



FILANTROP KOJI JE TEŽIO UPOZNAVANJU KULTURA

Albert Kahn rodio se 1860. godine u Marmotieru u sjeveroistočnoj Francuskoj. U dobi od dvadeset godina seli se u Pariz, gdje radi kao bankar, a kasnije studira književnost i pravo. Godine 1892. postaje direktor i suvlasnik poznate banke Goudchaux. Za života postaje glasoviti dobrotvor te upoznaje brojne poznate osobe svog vremena, poput Alberta Einsteina, Austena Chamberlaina, Paula Valéryja...

Ovaj filantrop oduševljavao se kulturnim razlikama, pa je već 1893. godine, neposredno nakon što se obogatio – a tada mu je bilo svega dvadeset tri godine, inicirao izgradnju parka “Vrtovi svijeta”, gdje je predstavio različite stilove uređenja vrta, poput ružičnjaka, britanskog, francuskog i japanskog vrta itd. Kahn je s tim projektom predstavio utopijsku sliku svijeta u kojem različite kulture i tradicije koegzistiraju jedna pored druge u savršenom skladu. “Vrtovi svijeta” odmah su postali mjesto okupljanja francuske i evropske inteligencije, pisaca i umjetnika, i to su ostali sve do 1930. godine, kad je Kahn bankrotirao. Baš je te godine zbog bankrota morao obustaviti i projekt “Arhiva planeta”, po kojem je ostao upamćen.

Kako je kazao u jednom intervjuu početkom 1930-ih godina, projekt “Arhiva planeta” bio je njegov obračun s imperijalizmom, koji unificira svijet do te mjere da gubi svoju šarolikost. Male kulture nestaju, a industrijska proizvodnja i imperijalni zahtjevi postepeno unificiraju planetu, te se nužno gube stare forme i sadržaji pojedinačnih tradicija. Sve je to užasavalo Alberta Kahna, pa je sve svoje resurse i vrijeme stavio u službu projekta “Arhiva planeta”. Kahn je mislio da će pojedine tradicije i životni stilovi zasigurno nestati u vrlo kratkom periodu, pa je iz straha da ne budu potpuno zaboravljeni svjetovi koji tkaju arabesku planete nastojao obići egzotična mjesta i predjele, te ovjekovječiti lokalne tradicije.


ODUŠEVLJEN BOSNOM

U tu je svrhu angažirao nekoliko fotografa koji su ga pratili na njegovim putovanjima. Zanimljivo je da su skoro sve kolorne fotografije Prvog svjetskog rata u Francuskoj uglavnom djelo Kahnovih fotografa. Ali fotografije ratnih djelovanja tek su neznatan dio bogate kolekcije koja danas ima i svoj zaseban muzej u Parizu. Tu su izložene fotografije neobičnih predjela koje je Kahn obilazio, od Mostara do Tibeta.

Jedna od prvih destinacija na projektu “Arhiva plenata” bila je Bosna i Hercegovina. O motivima Kahnovog interesiranja za našu domovinu možemo samo nagađati. Vjerovatno je njegovoj odluci da posjeti Bosnu i Hercegovinu doprinijela i činjenica da je sjećanje na Osmanlije u Bosni još bilo svježe. Moguće da se Kahn nadao da će baš tu, u Evropi, pronaći specifične kulturne forme nastale spajanjem orijentalnog i evropskog duha. Ne možemo sa sigurnošću reći da je Kahn u Bosni i Hercegovini našao to što je tražio i da je bio zadovoljan posjetom našoj domovini. Ipak, jedan moment u njegovom radu veoma je znakovit i upućuje na zaključak da je Kahn možda bio i fasciniran Bosnom i Hercegovinom. Naime, u mnogim zemljama koje je posjećivao sa svojim saradnicima bilježio je prizore iz samo jednog grada ili sela, a tokom boravka u našoj zemlji napravio je fotografije mnogih gradova – Sarajeva, Mostara, Konjica, Blagaja, Bosanskog Broda, Počitelja, Banje Luke i Jajca. Naravno, ne govorimo o samo jednoj fotografiji, već o desetinama koje je sa svojim timom pravio na pojedinačnim lokacijama. U Srbiji, naprimjer, Kahn je fotografirao samo Kruševac.

Nije nevažno spomenuti da su Kahnove fotografije Bosne i Hercegovine prve fotografije naše domovine snimljene u kolor-tehnici. Istina, neki drugi fotografi svoje su slike retuširali i dodali im boju, ali prije Kahna niko nije fotografirao Bosnu i Hercegovinu opremom i tehnikom koja je rezultirala fotografijom u boji.

 

Povezani članci

“Zelena transverzala” novinara i publiciste Anesa Džunuzovića

Nije sve u mitraljezu, ima nešto i u nitroglicerinki

Vakcinu protiv COVID-a primilo samo dva posto svjetske populacije

Kratki FGR pojmovnik