Uznemirena kašnjenjem isporuke doza, otvoreno sukobljena sa jednom od farmaceutskih kompanija koja isporučuje vakcine i u stanju uzbune zbog kašnjenja i otkazivanja rasporeda vakcinisanja, Evropska unija odlučuje se za oštre mjere kako bi izbjegla fijasko u operaciji vakcina.

Prva mjera, koja je već na snazi, je kontrola izvoza vakcina izvan EU-a, a ako to ne uspije, postoji još jedna planirana akcija: aktiviranje članka 122. ugovora koji omogućuje poduzimanje iznimnih mjera u vanrednim situacijama .

To su hitne odluke da se ispravi trenutni nesklad u opskrbi vakcinama. U usporedbi sa stopom vakcinisanja u Velikoj Britaniji ili SAD-u, Evropa je daleko iza, a u središtu pozornosti su Komisija i njezina predsjednica, Nijemica Ursula von der Leyen. Ono što se činilo jednim od rijetkih trijumfa kojim bi se EU mogla pohvaliti u borbi protiv covida, poput zajedničke kupovine vakcine, pretvara se u niz prepreka i kašnjenja. Ugovori su omogućili osiguranje 2,3 milijarde doza od šest farmaceutskih kompanije ali problem je u tempu isporuke.

U decembru, kada je odobrena prva vakcina, Von der Leyen je govorila o "evropskoj priči o uspjehu" i da su "EU dani vakcinisanja uzbudljivo vrijeme jedinstva". Ljubiteljica bombastičnih pridjeva, često koristi snimljene videozapise koje objavljuje na društvenim mrežama kad joj se ukaže prilika za donošenje dobrih vijesti, poput ugovora s farmaceutskim firmama i odobravanja prvih vakcina.

Čim su se pojavili problemi s zalihama, Von der Leyen je poslala svoje povjerenike da detaljno objasne kašnjenja i bitku s AstraZenecom.

Nadzor izvoza znači da do 31. marta sve zaštićene vakcine proizvedene unutar evropskog područja moraju dobiti dozvolu za slanje u inozemstvo. Reakcija je to na kršenje dogovora AstraZenece koja će, umjesto dogovorenih 80 miliona doza, u prvom tromjesečju isporučiti samo 31 milion i sa sumnjama da ta farmaceutska firma preusmjerava vakcine u treće zemlje, prtije svega u Britaniju. Ukupna cijena koju EU plaća AstraZeneci je 870 miliona eura za 300 miliona početnih doza.

Ako mehanizam kontrole izvoza vakcina zakaže, Evropa ima još jednu kartu u rukavu. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel predložio je aktiviranje članka 122. ugovora EU-a koji predviđa vanredne mjere u slučaju prirodnih katastrofa, vanrednih događaja ili nestašice u opskrbi proizvodima. To bi moglo značiti prisiljavanje kompanija da dijele znanje ili pogone kako bi povećali svoj proizvodni kapacitet ili čak preuzeli djelimičnu kontrolu nad firmom.

Kašnjenje u raspodjeli vakcina ima tri uzroka. Prvi je sporost Evropske agencije za lijekove u davanju odobrenja u poređenju s britanskim i američkim regulatorima, s puno bržom metodom odobravanja. Drugo je odgađanje isporuke Pfizera, iako su ove isporuke u procesu odobravanja, a treće je ponašanje AstraZeneca, koja je drastično smanjila isporuke bez uvjerljivih opravdanja.

Kašnjenja nema samo u velikoj Britaniji dok ostatak Evrope već osjeća posljedice nakon što je AstraZeneca, anglo-švedska farmaceutska firma objavila da, zbog problema s proizvodnjom, neće moći isporučiti više od 25% doza koje se obavezala isporučiti u Evropi za prvo tromjesečje godine.

Kakva je situacija u nekim zemljama Evrope?

Francuska je već vakcinisala više od 1,3 miliona ljudi protiv covida i očekuje da će ovog mjeseca dodati još 2,4 miliona uboda, iako prepoznaje da će biti manje od očekivanih zbog nedostatka doza.

Zemlja će dobiti 200.000 doza manje od Pfizera i četvrtinu doza manje od Moderne, što je dovelo do odgađanja 5% predviđenih termina cijepljenja. U nekim regijama, poput Pariza, prioritet su oni koji bi trebali dobiti drugu dozu.

Nadalje, u početnom ugovoru Francuska je trebala primiti više od 9 miliona doza AstraZenece do kraja marta, ali dobit će samo polovicu.

Ujedinjeno Kraljevstvo započelo je plan imunizacije 8. decembra vakcinom iz firme Pfizer/BioNTech, ali na kraju godine regulatori su dali zeleno svjetlo i vakcini AstraZeneca što je ubrzalo proces.

Do sada je više od sedam miliona ljudi vakcinisano u zemlji i vlada se nada da će postići cilj vakcinisanja 15 miliona do sredine februara.

Nizozemska, koja je trenutno na začelju EU, vakcnisavši ​​samo 1% stanovništva prvom dozom Pfizera ili Moderne, potvrdila je kako će slijedećih sedmkica doći do kašnjenja u procesu zbog problema s proizvodnjom i AstraZenecom.  Nizozemska je trenutno jedna od zemalja s najlošijim učinkom u kampanjama vakcinisanja u Uniji. Uz to, proizvodni problemi koje je najavila AstraZeneca dodatbnio su udarac za ovu zemlju koja je svoju strategiju vakcinisanja oblikovala uglavnom na temelju ovog lijeka.

U Njemačkoj, s 83 miliona stanovnika, 1.738.236 ljudi već je primilo prvu dozu, što odgovara udjelu od 2,1%, dok je drugih 366.081 već primilo drugu dozu. Ministar zdravstva Jens Spahn je priznao da vlada nestašica kada je riječ o opskrbi vakcinama.

Belgija je ukupno primijenila 243.400 doza, a drugu dozu već je primijenila na 3.458 ljudi. Međutim, kašnjenja u isporukama iz Pfizera i Moderne, očekivana kašnjenja od AstraZenece i posljedična prilagodba plana vakcinisanja stvaraju probleme.

Zbog kašnjenja u isporuci vakcina Pfizer i AstraZeneca, talijanska je vlada prisiljena preurediti plan vakcinisanja. Trenutno je gotovo 400 000 ljudi dobilo dvije doze potrebne za zaštitu od koronavirusa a 2.309.000 onih koji su primili prvu dozu., Odgođeno je vakcinisanje starijih od 80 godina.

Španija je primila oko 1,7 miliona doza vakcina, od kojih je primijenila oko 1,3 miliona. Mađarska, jedna od zemalja EU koja sporo vakciniše, odobrila je upotrebu AstraZeneca vakcine ali i ruskog Sputnika V i kineskog Sinopharma. Za mađarsku ultranacionalističku vladu, kašnjenja u programu vakcinisanja posljedica su sporosti EU u odobravanju anglo-švedske vakcine.

To je također bio argument za upotrebu vakcina koje Bruxelles još nije odobrio. Budimpešta je najavila da će automatski odobriti upotrebu bilo koje vakcine.

Austrija je do sada primila samo 20% jedinica vakcine Pfizer/BioNTech i Moderna za koje očekuje da će ih imati tijekom prvog tromjesečja godine. Samo je 5.600 ljudi već primilo drugu injekciju. Vlada je opisala kao neprihvatljivu najavu AstraZenece da će distribuirati manje doza u EU nego što je prvobitno dogovoreno.

Sa samo 0,4% populacije vakcinisane do sada cijepljene, Bugarska je jedna od zemalja koja najsporije napreduje u procesu vakcinisanja. Vlada ove zemlje, u kojoj je jedna od najvećih stopa smrtnosti zbog covid-19, usredotočila je svoj zahtjev za vakcinama na AstraZenecu pa je na njih smanjenje isporuka posebno utjecalo.