Dvanaest zemalja planira potrošiti 50 milijardi dolara u narednih 10 godina na novu raketu dugog dometa za zaštitu Evrope.
Projekat Duboki precizni udar (Deep Precision Strike) upravo je predstavio broj 10, a o njemu će se raspravljati kasnije u srijedu na samitu NATO-a u turskoj prijestolnici Ankari.
Keir Starmer je tamo na svom posljednjem samitu NATO-a kao premijer Velike Britanije.
Vjerovatno će se suočiti s kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog toga što nije uspio postaviti plan za postizanje 3,5 posto BDP-a potrošenog na odbranu do 2035. godine, cilj koji su prošle godine dogovorile gotovo sve članice NATO-a.
Ali Starmer će sazvati desetak lidera kako bi razgovarali o novom raketnom programu, piše BBC. Najavljen kao jedno od najnaprednijih oružja NATO-a, namijenjen je pogađanju ciljeva udaljenih skoro 300 km s izuzetnom preciznošću, moguće do 1.250 km.
Ali, kao i mnogi planirani vojni projekti u razvoju, ne očekuje se da će Deep Strike biti spreman do 2030-ih. U junu je američki ministar odbrane Pete Hegseth najavio šestomjesečni pregled prisustva američkih snaga u Evropi.
Trump je više puta jasno stavio do znanja da želi da članice NATO-a više doprinose odbrambenim troškovima u Evropi, a na prošlogodišnjem samitu NATO-a, članice saveza su se složile da do 2035. godine potroše pet posto BDP-a na odbranu i sigurnost.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, pažljivo pratiti samit u Ankari. Rekao je da nikakvo novo oružje koje Kijev dobije od NATO-a ne bi moglo spriječiti Rusiju da nastavi sa svojom vojnom operacijom u Ukrajini dok se njeni ciljevi ne ostvare.
- U kontekstu priprema za ovaj samit čuli smo mnogo izjava u vezi s našom zemljom. Na našu žalost, to nisu bile izjave o konstruktivnom angažmanu i dijalogu, već izjave konfrontacijske prirode. Rješavanje ovog sukoba političkim i diplomatskim sredstvima ostaje poželjno za Rusiju kazao je Peskov.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh