Od maja do maja sve je poskupjelo osim jaja. I to nije nikakva haiku poezija, nego naša realnost. Naime, ako pogledate statističke podatke o prosječnim cijenama u Bosni i Hercegovini za maj 2021. godine i maj 2022, koje objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, uvidjet ćete da samo jaja nisu poskupjela, sve ostalo jeste.
Vjerovatno ste i sami osjetili da vam je u novčaniku sve manje novca, a razlog je taj što je inflacija (rast cijena) pojela dobar dio vašeg novca, i to najmanje trećinu. Prostim jezikom rečeno, u maju ove godine u odnosu na maj prošle mogli ste kupiti 33,8 posto manje proizvoda i usluga za ličnu potrošnju.
Dakle, ako ste prošle godine za 100 maraka mogli kupiti određenu korpu proizvoda i usluga, u maju ove godine ista korpa proizvoda i usluga koštala je 134 marke. Ali ovo je računica bez goriva, koje je od početka ove godine zabilježilo najveći rast. Rezervoar dizelskog goriva od 40 litara u maju 2021. godine mogli ste napuniti za 80 maraka, a za istu količinu goriva u maju 2022. godine trebalo vam je 128 maraka, što znači da su troškovi za gorivo veći za 48 maraka po rezervoaru, odnosno gorivo je po rezervoaru skuplje za 60 posto.
To je tako ako gledamo samo stranu rashoda, no, kada uključimo i ono što se dešava na strani prihoda, onda je slika barem malo svjetlija. Naime, prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u aprilu 2022. godine iznosila je 1.083 marke i nominalno je viša za 9,9 posto u odnosu na isti mjesec 2021, odnosno, viša je za 107,22 marke.
Dakle, naši troškovi jesu veći za 33 posto kada govorimo o robama široke potrošnje, te 60 posto kada govorimo o gorivu, ali istovremeno su i prihodi veći za skoro 10 posto, što opet donekle ublažava negativne efekte inflacije. Brojke nikad ne lažu, ali ni statistika ne daje uvijek pravu sliku stvari. Nevolja je u tome da su cijene rasle jednako za sve, ali plate nisu, one su nekome ostale iste, nekome porasle više ili manje, a nekome možda čak i smanjene.
Prema zvaničnim podacima, inflacija na godišnjem nivou u maju ove godine iznosila je 14,4 posto, što je sigurno jedan od najvećih skokova u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine.
Karakteristika Bosne i Hercegovine jeste i to što nema klasičnu centralnu banku, koja je ujedno i zajmodavac i regulator kamatnih stopa. Upravo to otežava borbu s inflacijom jer Centralna banka Bosne i Hercegovine nema mehanizme kojima može utjecati na visinu kamatnih stopa. U ovakvim situacijama centralne banke obično posegnu za podizanjem referentnih kamatnih stopa, što automatski znači rast kamatnih stopa kod komercijalnih banaka, koje posuđuju novac od centralne banke i prosljeđuju ga svojim klijentima. Kada rastu kamatne stope, kompanije i građani manje posuđuju novac, manje investiraju, općenito, manje je novca u opticaju, i zbog toga pada potražnja za robama i uslugama, a kada pada potražnja, padaju i cijene. Kolateralna šteta jesu radna mjesta – manje se novih radnih mjesta otvara, a više ih se gasi.
S obzirom na to da se ekonomska aktivnost odvija u ciklusima, ovakva situacija nije neobična. Ekonomisti to obično objašnjavaju time što je ekonomija “pregrijana” i treba joj “hlađenje” – pregrijana u smislu da smo nakon korone imali brz oporavak i pojačanu ekonomsku aktivnost te zbog vladinih mjera podrške privredi višak novca u opticaju, a sada treba novac ispumpati i tako je ohladiti. Istina, postoje i vanredni razlozi za veliku inflaciju kakvu sada imamo, a to su cijene energenata, koji su postali preskupi zbog rata u Ukrajini, sankcija Rusiji, zbog ograničenja uvoza nafte i plina iz Rusije, te rasta američkog dolara kao valute u kojoj se nafta obračunava i kupuje.
Ta potreba hlađenja ekonomije, borba s inflacijom, usporavanje rasta, kao i energetska kriza, a moguće i kriza hrane, navode ekonomiste da sve učestalije uzimaju u obzir i mogućnost recesije, stagflacije, pa i depresije te sve češće u javnom prostoru možemo čuti ove termine, nerijetko bez objašnjenja. Šanse za recesiju, što po definiciji znači usporavanje ekonomske aktivnosti, odnosno pad BDP-a u dva kvartala zaredom, te pogoršanje opće ekonomske slike, rast nezaposlenosti i smanjenje proizvodnje, dosta su velike. A mjere za smanjenje inflacije upravo su put u recesiju.
Drugi važan pojam jeste stagflacija, a to je istovremena pojava velike inflacije i ekonomske stagnacije, odnosno nedostatka ekonomskog rasta ili čak ekonomski pad. Nevolja kod stagflacije jeste ta što “lijek” za inflaciju ubrzava ekonomski pad, a opet “lijek” za ekonomski pad povećava inflaciju. Depresija je slična recesiji, a po definiciji depresijom se može okarakterizirati period recesije koji traje duže od dvije godine ili pad BDP-a za više od 10 posto, a obično je popraćena rastom nezaposlenosti, padom proizvodnje, potrošnje i padom ulaganja. Recesija obično zahvati jednu regiju ili državu i širi se na ostale, no ekonomisti se danas pribojavaju prilično realnog scenarija – istovremenog ulaska u recesiju Amerike, Kine i Evrope.
Kako će se Bosna i Hercegovina izboriti s inflacijom? S obzirom na to da nema na raspolaganju instrumente monetarne politike, ostaju samo instrumenti fiskalne politike na raspolaganju, a to uključuje upravo sve ono što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije usvojio jer nije bilo entitetske većine iz RS-a, tačnije delegati SNSD-a nisu htjeli podržati suspenziju naplate akciza na gorivo, suspenziju carinskih stopa i druge slične prijedloge kojima bi se direktno utjecalo na sniženje cijena.
No, naša sreća je to što je Bosna i Hercegovina mnogo više integrirana u Evropsku uniju nego mnoge zemlje članice Unije. Najavljeno povećanje referentne kamatne stope Evropske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu imat će isti efekt kao i da je Centralna banka Bosne i Hercegovine imala mogućnost povećanja kamatne stope. Već dolaze najave iz domaćih banaka da će u julu povećati kamatne stope. Ta povezanost Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom obično nam donosi i korist, ali nekada i štetu jer kako se prelijevaju benefiti iz Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, tako se prelijevaju i krize.
(Napomena: U korpu proizvoda široke potrošnje ulaze proizvodi i usluge iz publikacije Agencije za statistiku BiH “prosječne potrošačke cijene”, bez komunalnih usluga, te s uključenim gorivom za jedan rezervoar koji je obično zapremine 40 litara.)
