Progon u Odžaku

Za ratne zločine počinjene na području općine Odžak do sada je osuđeno devet pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i izrečena im je ukupna kazna od 65 godina zatvora. Sud BiH osudio je petero na ukupnu kaznu od 31 godine zatvora, Okružni sud u Doboju trojicu na 33 godine, a Kantonalni sud u Odžaku jednog na jednu godinu zatvora. Dvojica se nisu javili u zatvor na izdržavanje kazne i nalaze se u bjekstvu. Oba su osuđena pred Sudom BiH.

Ilija Jurić osuđen je na šest godina zatvora. Proglašen je krivim za silovanje žene srpske nacionalnosti u noći između  4. i 5. juna 1992. u Posavskoj Mahali. Pripadnici HVO-a su je doveli iz mjesta Novi Grad do jedne kuće, uveli je unutra i silovali. U prostoriju je prvi ušao Jurić i, prije nego što će je silovati, išamarao je i izudarao šakama. Presuda Iliji Juriću pravosnažna je od 21. marta 2017. Pretpostavlja se da se nalazi u Austriji.

I Jozo Đojić osuđen je za silovanje, isto na šest godina zatvora. Kao pripadnik 102. brigade HVO-a, u julu 1992. silovao je jednu žensku osobu hrvatske nacionalnosti. Presuda je pravosnažna od 28. februara 2018. Ministarstvo pravde BiH je saopštilo da je, na zahtjev Suda BiH, uputilo molbu nadležnim tijelima Hrvatske za preuzimanje izvršenja kazne jer Đojić, pored bosanskohercegovačkog, ima i hrvatsko državljanstvo.

Noć između  4. i 5. juna 1992. iz presude Iliji Juriću ključna je i u presudi Marijanu Brnjiću, pripadniku 102. brigade HVO-a. Tu noć on je, isto u Posavskoj Mahali, u kući u neposrednoj blizini autobuske stanice, silovao jednu od žena srpske nacionalnosti koje su pripadnici HVO-a doveli iz mjesta Novi Grad. Pred Sudom BiH  Marijan Brnjić osuđen je na 6 godina. Presuda je pravosnažna od 22. aprila 2016. Njome su Martin Barukčić i braća Pavo i Ilija Glavaš oslobođeni optužbe da su učestvovali u silovanju tri ženske osobe srpske nacionalnosti u Posavskoj Mahali tokom maja i juna 1992.

Za silovanje u Odžaku osuđen je i Božo Matanović. Osuđen je na 5 godina zatvora pred Okružnim sudom u Doboju, kako je izjavio Vlado Dragojlović, predsjednik regionalnog udruženja logoraša „Posavina“ u izjavi za Večernje novosti, dok izvještaj OSCE-a o sudskim procesima za silovanje Matanovića pominje kao optuženog pred Okružnim sudom u Tuzli (predmet broj 07 O K 000764 13 KPs 2), a Branka Praljak, advokatica Pave Glavaša tokom suđenja njemu, njegovom bratu Iliji, Martinu Barukčiću i Marijanu Brnjiću, kazala je na ročištu od 29. septembra 2015. da je „Božo Matanović na nižem sudu osuđen za silovanje.

Pred Okružnim sudom u Doboju nije vođen sudski postupak protiv Bože Matanovića“, stoji u odgovoru Nerminke Begović, zamjenice predsjednika Okružnog suda u Doboju, od 27. januara 2021. U odgovoru od 16. aprila 2021. Nedžad Vrbić, službenik Kantonalnog suda u Tuzli, ne dotiče se ovog pitanja uopšte, mada je odgovorio na sva ostala. Trag da je slučaj vođen na nekom od kantonalnih sudova nalazimo na internetskoj stranici Vrhovnog suda FBiH, gdje u rasporedu sjednica stoji da je sjednica apelacionog vijeća u slučaju Božo Matanović zakazana za 14. septembar 2016, K-764/15 Kž. Ishod sjednice nije objavljen.

Josip Tolić je, između ostalog, osuđen i za silovanje, ali u Bosanskom Brodu. Pred Sudom BiH izrečena mu je kazna od 10 godina zatvora. Bio je pripadnik 102. odžačke brigade HVO-a – od maja do polovine juna 1992. stražar u zatočeničkim objektima u osnovnoj školi u Odžaku, te u skladištu građevinskog materijala i u SŠC „Fric Pavlik“ u Bosanskom Brodu. Učestvovao je u premlaćivanju zatočenika srpske nacionalnosti u Odžaku, te u premlaćivanju, odvođenju na prinudni rad i silovanju u Bosanskom Brodu. Presuda Toliću je pravosnažna od 27. oktobra 2015.

I Mirko Ćulap je bio stražar u osnovnoj školi u Odžaku. On je pravomoćno osuđen na godinu zatvora, potvrdila je to u svom odgovoru od 21. novembra 2022. Marija Čolić, predsjednica Kantonalnog suda u Odžaku. On je, u svojstvu stražara u osnovnoj školi u Odžaku, između 8. maja i 9. juna 1992, s još tri pripadnika vojne policije, zatražio od D. J. da raširi ruke i noge i da se nasloni na zid u školskom hodniku te su ga tako nogama tukli u predjelu bubrega, a kada je D. J. pao, jedan od njih mu je naredio da, ležeći tako potrbuške, raširi ruke i noge pa su ga tukli nogama po cijelom tijelu i skakali po njemu; tukao je i M. Č., sina D., iz Odžaka, rođenog 1969. godine, koji je prethodno bio pozvan iz školske fiskulturne sale, u kojoj je bilo zatočeno oko 700 srpskih civila, na hodnik, prišao mu je i pitao ga otkud on tu, a kada nije dobio odgovor, išamarao je M. Č.

I Albina Terzić zvana Nina iživljavala se nad zatočenicima. Sud BiH osudio ju je na 3 godine zatvora. Kao pripadnica vojne policije HVO-a, od 8. maja do sredine jula 1992. učestvovala je u nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti zatočenim u OŠ i tvornici „Strolit“ u Odžaku. Milu Šišljagića i Stanka Rakića mlatila je policijskom palicom po glavi. Dovodila je psa u školu i huškala ga na zatvorenike, tjerala ih da stanu u kolonu, stave jedni drugima ruke na ramena i da pjevaju razne pjesme više sati, od čega su neki padali u nesvijest. Učestvovala je u ponižavanju zatočenika tako da su jednog dana organizovali svadbu u kojoj je mladoženja bio zatočenik Dragomir Nedić, a mlada jedna neidentifikovana zatočenica, smijali su se i rugali. Posjećivala je i tvornicu „Strolit“ i, s drugim vojnicima HVO-a, nogama tukla Jovu Lukića, a kasnije i Vasilija Jeremića, govoreći da ne želi prljati ruke. Presuda Albini Terzić pravosnažna je od 5. jula 2013. godine.

I Ferid Halilović je osuđen za iživljavanje nad zatočenicima u školi. „Presudom Okružnog suda u Doboju broj: Kž 46/98 od 10. avgusta 1998. godine potvrđena je presuda Osnovnog suda u Modriči kojom je Ferid Halilović za počinjeno krivično djelo iz člana 142. st 1. KZ RS osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina“, piše u odgovoru Nerminke Begović, zamjenice predsjednika Okružnog suda u Doboju, od 27. januara 2021. Osuđen je zbog toga što je, kao pripadnik HVO-a, učestvovao u premlaćivanju 29 civila srpske nacionalnosti zatočenih u Osnovnoj školi „Bratstvo i jedinstvo“. Dom za ljudska prava BiH je 7. novembra 2003. raspravljao o slučaju Ferid Halilović protiv RS-a. U tom dokumentu se navodi da je Ferid Halilović uhapšen od policije RS-a u Modriči 18. oktobra 1996, a 23. oktobra 1997. osuđen na 15 godina za ratni zločin. Iz zatvora u Doboju je 1998. prebačen u zatvor u Foči, a naredne godine u Sarajevo, odakle je pušten na slobodu 2001. Halilović se Domu za ljudska prava žalio zbog toga što je bio maltretiran i tučen u zatvoru u Modriči i Doboju. Izgleda da je, barem pred istražnim sucem, priznao da je istukao nekoliko zatočenika i da je silovao jednu ženu, kako on kaže, tražio je od nje da spava s njim, a zauzvrat njenoj porodici i njoj on će omogućiti bolje uslove u logoru.

Za zločine na području Odžaka osuđen je još i Senahid Ribić. Njemu je Okružni sud u Doboju izrekao kaznu od 13 godina zatvora. Kao pripadnik 102. brigade HVO-a između maja i jula 1992. učestvovao je u paljenju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u Vukosavlju. Neutvrđenog dana u junu ili julu 1992. u selu Jezero svezao je četiri civila i zatvorio ih u garažu; uspjeli su pobjeći, a Ribić i drugi vojnici su pucali za njima, ali ih nisu pogodili. U maju i junu prisvojio je dva vozila od osoba srpske nacionalnosti. U julu je, s još nekoliko vojnika, u selu Jezero pucao na dva civila, jednog su odmah ubili, a drugog su odvezli u Odžak i smjestili u šupu u vlasništvu osobe bošnjačke nacionalnosti, tu su mu ruke i noge vezali žicom, tukli i mučili ga, palili mu tijelo let-lampom, da bi ga na kraju ubili, zadajući mu ubode oštrim predmetom po cijelom tijelu, i objesili o gredu u šupi. Oslobođen je optužbe za ubistvo tri civila srpske nacionalnosti u Jezeru u noći između 30. i 31. maja 1992, kao i za pokušaj ubistva jednog civila u periodu juni-juli. Presuda je pravosnažna od 11. jula 2013.

Za ratne zločine počinjene na teritoriji općine Odžak aktualne su još četiri optužnice. Na njima su imena četvorice pripadnika HVO-a i jednog pripadnika Hrvatske vojske. Ante Golubović i Jurica Božić su u bijegu. Optužnica potvrđena od Suda BiH 29. januara 2015. tereti ih da su, kao pripadnici Vojne policije 102. odžačke brigade HVO-a, od maja do novembra 1992, Ante Golubović u svojstvu stražara, a kasnije i upravnika, odnosno zamjenika upravnika zatočeničkih objekata na području općina Odžak i Bosanski Brod, a Jurica Božić u svojstvu stražara, učestvovali u nanošenju teških fizičkih i duševnih patnji zatočenicima. Ante Golubović je iz Osijeka, a Jurica Božić iz Županje.

U bijegu je i Marko Miloš. Optužnica potvrđena 2011. pred Okružnim sudom u Doboju tereti ga da je, kao pripadnik 108. slavonskobrodske brigade HV-a, učestvovao u zlostavljanju zatočenika u osnovnoj školi u Odžaku. U dobojskom tužilaštvu tvrde da živi u Slavonskom Brodu.

Rešad Mujkić je na optuženičkoj klupi. Optužnica ga tereti da je u periodu od 8. maja do augusta 1992. sudjelovao u nečovječnom postupanju prema srpskim civilima nezakonito zatočenim u osnovnoj školi u Odžaku i mjestu Novi Grad. U logoru su od zadobijenih povreda preminuli Rade Tomanović i Rade Deronjić. Prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Tuzli od 18. januara 2019. Mujkić je oslobođen optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za ubistvo i za nečovječno postupanje, ali ova presuda je ukinuta 7. oktobra 2019. i određen pretres pred Vrhovnim sudom, stoji u odgovoru Nedžada Vrbića od 16. aprila 2021.

Okružno javno tužilaštvo u Doboju je 30. novembra 2022. podiglo optužnicu protiv Mirsada Brkića. Tereti ga da je, kao pripadnik HVO-a, počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno da je u junu i julu 1992, sa Senahidom Ribićem, i još nekim, nepoznatim osobama u naselju Jezero, koje danas pripada općini Vukosavlje, protivzakonito zatvarao, zastrašivao i mučio civile srpske nacionalnosti i da je učestvovao u ubistvu dvije osobe. Brkić je početkom novembra 2022. godine, kao osumnjičeni, izručen iz Austrije na osnovu međunarodne potjernice raspisane naredbom Okružnog suda u Doboju te mu je određen pritvor do 4. decembra 2022.

Jedan optuženi je oslobođen pred Kantonalnim sudom u Odžaku. Kako je to potvrdila predsjednica suda Marija Čolić, Saša Čalušić je pravosnažno oslobođen optužnice Kantonalnog tužilaštva u Orašju od 3. oktobra 2016. koja ga teretila da je, kao pripadnik 102. brigade HVO-a, 11. jula 1992. u hodniku ispred fiskulturne sale u osnovnoj školi u Novom Gradu pretukao jednog zatočenika, civila srpske nacionalnosti.