Ime direktora Izdavačke kuće “Logos – A” u Skoplju prof. dr. Adnana Ismailija na albanskom govornom području sinonim je za ljubav prema knjizi i prosvjetiteljski trud u službi naučnog i kulturnog razvoja. Tih i samozatajan, prof. dr. Ismaili šef je Katedre za orijentalnu filologiju na Univerzitetu u Tetovu. Autor je brojnih knjiga i naučnih radova, ali u razgovoru ističe samo zadovoljstvo što je, zajedno sa svojim prijateljima, iz jednog rentanog omanjeg poslovnog prostora i, uprkos studentskoj finansijskoj oskudici, predanošću i posvećenošću misiji promicanja kulture čitanja, uspio izgraditi vodeću izdavačku kuću na albanskom govornom području. Logo IK “Logos – A” nalazi se na preko hiljadu naslova, među kojima su i naslovi bosanskohercegovačkih autora. Pa ipak, s posebnim ponosom istaknut će svoju i intelektualnu vezu svojih prijatelja s mislima rahmetli Alije Izetbegovića, čija je Sabrana djela prije sedam godina preveo i objavio na albanskom jeziku; ne skrivajući pritom ni žal što je došlo do svojevrsne stagnacije na relaciji albansko-bošnjačkog intelektualnog dijaloga.

STAV: Izdavaštvo na albanskom govornom području u proteklih pedesetak godina prošlo je kroz nekoliko, nerijetko kritičnih faza o kojima se u Bosni i Hercegovini zna relativno malo. S obzirom na to da se trebamo kvalitetno poznavati kako bismo bolje i kvalitetnije sarađivali, zamolio bih Vas da nas ukratko upoznate s osnovnim karakteristikama tih najbitnijih faza u razvoju izdavaštva na području kojem je prevashodno usmjereno djelovanje Izdavačke kuće “Logos-A”, na čijem ste čelu.
ISMAILI: Izdavaštvo u albanskim sredinama bilo je nužno povezano s društvenim dešavanjima kod nas. Kako vam je već poznato, Albanci su živjeli i još uvijek žive u nekoliko država na Balkanu, dok su, za vrijeme Jugoslavije, bili podijeljeni na “Albance iz Albanije” i “Albance iz Jugoslavije”. Nažalost, komunistička diktatura u Albaniji, koja je bila jedna od najgorih monističkih diktatura, potpuno je ograničila slobodnu riječ pa je izdavaštvo u tom kontekstu jednostavno bilo propaganda i ideologija komunizma. S druge strane, koliko god smo mi u Jugoslaviji imali liberalniji komunizam, izdavaštvo je također bilo u rukama države i tokom tih godina gotovo da ne postoji knjiga koja je izdata a da je bila u korist albanskog ili muslimanskog autohtonog identiteta (bilo je dva-tri naslova s osnovnim informacijama o islamu i rijetko ilmihali ili povijest poslanika). Stoga, za nas (ovom zamjenicom podrazumijevam jednu grupu mladih muslimana iz Skoplja okupljenu oko Ismaila Bardhija, bivšeg studenta u Sarajevu i saradnika rahmetli Alije Izetbegovića, kao i njegovih ostalih prijatelja) je izdavaštvo knjiga predstavljalo žeđ koja je bila veća od žeđi za vodom u pustinji. Zbog toga smo čak i knjige koje su nam preko raznih kanala dolazile izvana fotokopirali i dijelili u dijelovima ili kao cjeline, do te mjere da je za nas mašina za fotokopiranje bila ostvarenje sna. U vremenu kada se Jugoslavija približavala svom kraju, tokom njenih posljednjih dahova, mi smo bili spremni da počnemo izdavački rad podstaknuti islamskom intelektualnom mišlju iz Bosne, koja je do nas doprla preko prof. dr. Ismaila Bardhija i koja je u većini slučajeva konkretizirana u knjigu preko prijevoda veoma poznatog teologa iz Prizrena Nedžata Ibrahimija. Sada već tako davne 1990. godine pripremili smo svoje prve prijevode.



Sjećam se da je te godine Nedžat Ibrahimi pripremio knjigu Islamska deklaracija rahmetli Alije Izetbegovića, koju smo objavili privatno i dijelili je ilegalno. Međutim, kada je počeo pluralizam, mi smo već bili spremni i na taj način smo odmah osnovali izdavačku kuću koju smo nazvali “Logos-A”, a izdavaštvo je za nas postalo životna obaveza. Prva objavljena knjiga izdavačke kuće “Logos-A” bila je Kako ćeš biti musliman, koju je preveo hfz. Ataullah Aliu, naš bliski prijatelj i saradnik koji je prije tri mjeseca preselio na bolji svijet
.
To su bile godine u kojima su preovladavale osnovne knjige o spoznaji islama, islamskog vjerovanja, fikha, islamske povijesti, osmanske i opće historije, ali i knjige koje su bile vezane za opću svjetsku intelektualnu misao, na taj način izazivajući sekulariziranu albansku misao koja je bila pomiješana sa socijalizmom ili komunizmom.

Ono što je nama kao izdavačima predstavljalo posebno zadovoljstvo jesu školski udžbenici i lektire. Podizanjem kvaliteta izdavaštva danas su naše knjige dio obrazovnog sistema Sjeverne Makedonije, dok su školske lektire i dalje prvi izvor literature u osnovnim školama na albanskom jeziku.

Kako god, smatram da smo se prolaskom godina uveliko profilirali; tako da, nakon osnivanja drugih izdavačkih kuća koje su izdavale osnovna djela o spoznaji islama, mi smo se usmjerili više prema djelima koja unapređuju intelektualnu misao, tako da naš Albanac ima naučni materijal kako bi obrazložio njegov kulturni, ideološki ili vjerski identitet.


STAV: Izdavačka kuća “Logos-A” pripada redu lidera na tržištu knjige na albanskom govornom području. Objavljujete autorska djela i prijevode brojnih mislilaca. Koji su vodeći autori Vaše Izdavačke kuće i s kojih jezika najviše prevodite?
ISMAILI: Tražiti od izdavača da odvoji svoje autore na više ili manje poznate predstavlja izazov koji liči tome kada roditelja pitate koje od svoje djece više voli. Za mene su svi autori koje smo objavili važni i svaki ponaosob zauzima svoje posebno mjesto u našem katalogu. Ali, ukoliko bih morao izdvojiti neka imena koja su poznata i na svjetskim razinama, bez omalovažavanja drugih, rekao bih da su u našem katalogu svrstana djela klasičnih autora, kao što su: Mevlana, Imam Gazali, Yunus Emre, ili savremeni autori kao: Seyyed Hossein Nasr, Ahmet Davutoğlu, Edward Said, Samuel Huntington, İbrahim Kalın, Alija Izetbegović, Mohamad Mahathir, Sejjid Nekib El-Atas, Titus Burckhardt, Martin Lings, Henry Corbin, dok bih također izdvojio, nimalo manje važnije i vrednije autore našeg susjedstva, poput Fikreta Karčića i Enesa Karića, ili od albanskih autora Ismaila Bardhija, Nedžata Ibrahimija, Milazima Krasniqija, Metina İzetija, Hysamedina Feraja, Ismaila Ahmedija itd.

Kada objavite više od 1.000 naslova, a navesti samo ovoliko, ne navodeći mnoge druge, jer se jednostavno zbog tehničkih razloga ne mogu spomenuti svi, postaje malo nezgodno za izdavača. Stoga, koristim priliku da napomenem da ova imena koja sam naveo predstavljaju sinonim ostalih autora koji su također veoma važni i dio su svijeta knjige “Logosa-A”.

STAV: Koja je tematika u izdavaštvu na albanskom govornom području najzastupljenija?
ISMAILI: Vidite, izdavaštvo u uvjetima slobodnog tržišta omogućava svakome da proizvodi ono što želi i tu ne možemo govoriti o kriterijima. Ukoliko nekad budete posjetili neki sajam knjiga na albanskom jeziku, vidjet ćete da – kao i svi ostali narodi na Balkanu – imamo mnoge knjige samo s komercijalnim ciljem, kao i knjige koje promoviraju kič, katkad i stvari koje su suprotne vrijednostima, međutim, uvijek ćete naći ozbiljne izdavače koji objavljuju klasična i savremena literarna i filozofska djela, kao i knjige koje su neizbježne za kulturu određenog naroda ili jezika.

S obzirom na to da ne mogu preuzeti teret interpretacije čitavog izdavačkog korpusa na albanskom jeziku, zadržat ću se samo na onome što pokriva “Logos-A”. U okviru naše izdavačke kuće aktivno je deset biblioteka koje predstavljaju deset različitih oblasti. U najbogatijoj biblioteci “Lexo” (Čitaj) objavljujemo knjige društvenih nauka i filozofije, u biblioteci “Mendimi islam” (Islamska misao) knjige islamske teologije, dakle, klasične i savremene islamske misli; u biblioteci “Divan” objavljuju se studije literature, kao i razna djela; u biblioteci “Fjala” (Riječ) literarne knjige i razne rječnike i leksikone; u biblioteci “Tekste Shkollore” (Školski tekstovi) su knjige koje se koriste u osnovnom i srednjem obrazovanju u Sjevernoj Makedoniji; u biblioteci “Tekste universitare” (Univerzitetski tekstovi) objavljuju se studiji koje koriste univerzitetski studenti i profesori; u biblioteci “Elif” objavljujemo tesavvufsku literaturu; u biblioteci “Filizat” (Sadnice) su smještene publikacije za djecu; u “Džepnoj biblioteci” su obuhvaćena kratka djela džepnog formata, a u biblioteci “Botime të veçanta” (Posebna izdavanja) nalaze se ekskluzivna izdavanja, kompleti djela, atlasi, luksuzna izdanja itd.



Smatram da smo ovom sistematizacijom izdavanja uspjeli spojiti skoro svu pisanu kulturu koju treba proizvesti jedan narod. Ovdje moram dodati da, i pored toga što je 90 posto naših izdanja na albanskom jeziku, mi smo izdavali i izdajemo djela i na drugim jezicima, naprimjer na makedonskom, bosanskom, turskom, engleskom, arapskom, romskom, te na bugarskom jeziku.

STAV: Bivši ministar kulture RSM i aktuelni delegat u Sobranju doc. dr. Hysni Ismaili u intervjuu za naš časopis rekao je da je “Logos-A” jedan od najboljih ambasadora Bosne i Hercegovine na albanskom govornom području i posebno u Republici Sjevernoj Makedoniji. Koje ste bosanskohercegovačke autore kroz prijevode njihovih djela predstavili albanskoj i makedonskoj čitalačkoj publici?
ISMAILI: Dozvolite mi da prije svega izrazim zahvalnost doc. dr. Hysniju Ismailiju za njegov doprinos za uspon “Logosa”. On je bio još od samog osnivanja jedan važan temelj za razvoj našeg rada. Također, želim mu zahvaliti na tome koliko on cijeni naš rad. Ukoliko bih se izrazio njegovim riječima, rekao bih da je on najbolji ambasador “Logosa” na političkoj sceni u Sjevernoj Makedoniji.

Što se vašeg pitanja tiče, “Logos-A”, koji se na albanskoj sceni pojavio kao rezultat iskrene bošnjačko-albanske intelektualne saradnje, kako sam spomenuo na početku ovog razgovora, dokazao se izdavanjem mnoštva djela bošnjačkih autora u prijevodu na albanski jezik. Navest ću samo neke jer sam siguran da se neću uspjeti sjetiti svih. Salih Behmen, Munir Gavrankapetanović, Ahmet Alibašić, Ahmed Smajlović, Rešid Hafizović, Osman Nuri Hadžić, Mithat Šamić, Džemaludin Latić, bošnjački akademik iz Skoplja Ferid Muhić, kao i autori koje sam prethodno spomenuo, Enes Karić i Fikret Karčić, a naročito velikan Alija Izetbegović jesu imena koja bošnjačko intelektualno okruženje može iznenaditi da su oni dobro poznati albanskom čitaocu, dok su za Albance to autori s kojima smo komunicirali godinama i oni su postali dio mnogih albanskih porodičnih biblioteka. Ovdje imamo filozofska, teološka, literaturna, historijska djela itd., tako da, na određen način, mogu vam reći da je “Logos-A” bio kanal intelektualne komunikacije Bošnjaka s Albancima, što, nažalost, nije slučaj u suprotnom smjeru.

STAV: Koliko znam, djela rahmetli Alije Izetbegovića bila su među prvim djelima koje je Izdavačka kuća “Logos-A” prevela na albanski i ponudila albanskim čitaocima. Možete li se prisjetiti tih dana i detalja vezanih za saradnju s velikim misliocem kojeg danas u Turskoj nazivaju “kraljem mudrosti” (Bilge Kralı), a Albanci ga itekako poštuju?
ISMAILI: Kako sam već spomenuo, kontakte s rahmetli Alijom Izetbegovićem je ostvario prof. dr. Ismail Bardhi. Zaista, Alijina intelektualna motivacija je stvar koja je postala nadahnuće prof. Bardhiju, koji je to nadahnuće kasnije pretočio u izdavački projekt. Štaviše, on je bio jedan od njegovih bliskih saradnika kojem je rahmetli Alija povjerio i dužnosti predstavljanja Bosne za vrijeme agresije.

S druge strane, Nedžat Ibrahimi, preko njegovih kontakata. djelovao je na Kosovu, a pored društvenih aktivnosti, preuzeo je i prevodilački posao, na taj način nam donoseći Islamsku deklaraciju na albanskom jeziku još 1990. godine u ilegalnim uvjetima. Kasnije, 1993. godine smo objavili i djelo Islam između Istoka i Zapada, koje je doživjelo još mnoga izdanja nakon prvog.

Kontakti s rahmetli Alijom i ostalim prijateljima nastavljeni su sve do zadnjih dana njegovog života i oni nastavljaju funkcionirati s prijateljima koji su živi, iako su prepreke oličene u vidu granica utjecale na smanjenje intenziteta istih.

Bez obzira na ovo, ime Alije Izetbegovića poštovano je od strane svih albanskih intelektualaca, štaviše i od strane onih koji se ne slažu s njegovim mišljenjem. Smatram da je Alija bio alternativna misao i za albanski svijet, koji se, zbog polustoljetne komunističke fragmentacije, nije uspio ponovo vezati tamo gdje su Alija i drugi bošnjački intelektualci postavili vezu.

Drugim riječima, “Logos-A” je institucija koja se pojila s izvora mudrosti rahmetli Alije Izetbegovića.


STAV: Prva izdanja Izetbegovićevih djela objavljena su 1990. godine, a kasnije su uslijedila brojna izdanja. Što je vrlo značajno napomenuti, objavili ste i njegova Sabrana djela. Prilikom posjete Vašoj Izdavačkoj kući primijetio sam da upravo Sabrana djela krase skoro svaku prostoriju u koju sam ušao. Koliko se te knjige čitaju danas?
ISMAILI: Sama činjenica da je njegovo djelo Islam između Istoka i Zapada doživjelo mnoga izdanja i da se isto i dalje traži tokom svakog sajma knjige na albanskom jeziku govori o tome da ona i dalje predstavlja izazov za intelektualnu misao kod nas. Naše poštovanje prema rahmetli Aliji nam je bilo motivacija da za desetu godišnjicu njegove smrti, 2013. godine, objavimo komplet njegovih djela, isto onako kako su bila objavljena 2005. godine na bosanskom jeziku. Na taj način je sada njegov opus misli prisutan i na albanskom jeziku isto kao što je na bosanskom. To je bilo naročito važno i za albanskog čitaoca iz Albanije koji ne razumije bosanski jezik i koji nije poznavao rahmetli Alijin intelektualni profil. Na taj način Alija ostaje izvor koji i dalje teče i izaziva.
Smatramo da smo na ovaj način uspjeli da mu odamo najbolju zahvalnost za sve ono što je uradio za muslimane Balkana posebno, ali i za islamsku misao općenito.

STAV: Kulturna i naučna saradnja između Bosne i Hercegovine i Republike Sjeverne Makedonije, i pogotovo između bošnjačkih i albanskih intelektualaca, nije na nivou na kojem bi, sukladno postojećim potencijalima, trebala biti. Šta bismo, prema Vašem mišljenju, trebali učiniti da tu saradnju poboljšamo na dobrobit svih?
ISMAILI: Vidite, smatram da su za vrijeme Jugoslavije Albanci i Bošnjaci imali dobru komunikaciju s obzirom na to da smo živjeli u zajedničkoj državi i zbog učenika i studenata Albanaca koji su studirali u Bosni. Na taj način smo se osjećali dijelom iste geografije, a bosanska literatura bila je veoma prisutna u našim sredinama. Dodatno tome, na albanskom jeziku bilo je veoma manje izdavačkih aktivnosti. Taj period se nastavio sve do vremena agresije, kada je sve prekinuto, dok se nakon preoblikovanja država koje su proizašle iz Jugoslavije komunikacija između Bošnjaka i Albanaca vidno smanjila. Zbog toga je i bošnjačka literatura sve teže stizala do albanskog čitaoca.
Kako god, bez obzira na slične prepreke, mi nismo prestali objavljivati bošnjačke autore, kako sam već spomenuo, ne samo zbog intelektualne i historijske dužnosti već i zbog toga što cijenimo i poštujemo bošnjačku misao za koju smatramo da treba biti prisutna na albanskom jeziku. Naročito za čitaoce iz Albanije koji ne poznaju bosanski jezik, ali i zbog toga što oni imaju jaču intelektualnu formaciju i koji znaju da cijene istu.



Međutim, i nažalost, postoji – nazovimo je – prepotencija ili, u najmanju ruku, nemar od strane Bošnjaka. Zaista bi bila velika vijest kada bi djelo nekog albanskog autora bilo objavljeno na bosanskom jeziku u Bosni. Vi veoma dobro znate da postoji ogroman broj pisaca i mislilaca međunarodnog autoriteta koji su veoma važni, kao i poznati teolozi kao što su profesori Ismail Bardhi, Nedžat Ibrahimi, Metin İzeti, Muhamed Aruči, Galip Veliu, Ali Pajaziti koji je autor prvog Rječnika sociologije na albanskom jeziku, ali i mnogi drugi, za sada, nažalost, potpuni anonimci za bosanski svijet. Nadam se da će me budućnost demantirati za ovu moju konstataciju.

STAV: IK “Logos-A” postavila je visoke standarde u izdavaštvu na albanskom govornom području i šire. S preko hiljadu objavljenih naslova i skoro osam miliona štampanih knjiga zasigurno spada među izdavačke lidere u regiji. Koji su Vam planovi za budućnost i hoće li e-knjige u skorije vrijeme zaprijetiti tradicionalnim knjigama?
ISMAILI: “Logos-A” je izdavač koji nastavlja biti čuvar knjige, koji cijeni knjigu koja je otisnuta na papiru, smatrajući je najboljim načinom za očuvanje znanja. Stoga, u “Logosu” se knjigom i dalje smatra ono što izađe iz štamparije. Međutim, to ne znači da mi ne pratimo nove trendove i savremene tehnološke mogućnosti za širenje knjige. Samo tokom karantina izazvanog pandemijom pustili smo u opticaj preko 100 knjiga koje se mogu pročitati online, a trenutno učestvujemo u jednom projektu za audioknjige. Želim reći da, nakon što objavimo knjigu, pored toga što ih dijelimo bibliotekama, uvijek ćemo istraživati i alternativne mogućnosti za dijeljenje iste.

Na kraju, knjiga za nas nije komercijalni materijal i ne smatramo, ukoliko budemo dijelili knjige, da ćemo postati siromašni. Jer, poznato nam je preko božanskih mudrosti da ćemo, preko dijeljenja knjige, svi postati još bogatiji.