Probudite se i sjetite se lekcija iz prošlosti!

Suad Pašalić, preživjeli svjedok Genocida iz Srebrenice s holandskom adresom prebivališta, pažljivo je krajem prošle godine pratio uznemirujuće vijesti iz domovine o konkretnim koracima ka secesiji manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Početkom decembra odlučio je djelovati. Pozvao je predstavnike “Platform BiH”, krovne organizacije bosanskohercegovačkih građana u Kraljevini Holandiji i svoje prijatelje da zajedno dignu glas protiv podjele zemlje i mogućih novih sukoba te da organiziraju masovne demonstracije širom svijeta.

Ideja je podržana i ubrzo je formiran Organizacioni odbor od četrnaest ljudi koji je danonoćno, s mnogim bosanskohercegovačkim organizacijama iz svijeta, dogovarao gdje i kako okupiti iseljenike iz Bosne i Hercegovine. Brzo je pala odluka da centralni skup “Protiv podjele i sukoba u domovini” bude održan na trgu Schuman 10. januara, u podne, pred institucijama Evropske unije u Bruxellesu, a pridružilo im se još 35 gradova širom svijeta s istom porukom – stop podjeli Bosne i Hercegovine.

Još u prijepodnevnim satima vihorile su se zastavice Bosne i Hercegovine i Evropske unije u rukama okupljenih građana, najvećim dijelom ratnih izbjeglica, koji su stigli autobusima i automobilima iz Amsterdama, Rotterdama, Arnhema, Utrechta, Bruxellesa, Antwerpena, a bilo je i učesnika iz Njemačke, Francuske, Austrije i drugih zemalja Evropske unije. Mnogi od njih vozili su i po 300-400 km kako bi podržali mirne demonstracije u Bruxellesu, a ljubav prema domovini bila je jača i od vrlo hladnog vremena u prijestolnici Evropske unije.

Brižljivo osmišljen program, kojim je moderirao Boy Jonkergouw, holandski režiser, pazio je na svaku sitnicu, od izgleda bine do sadržaja transparenata i zastava koje su dopuštene na skupu, e da bi poruka s demonstracija bila što jasnija i direktnija.

Hamdija Draganović, predsjednik Organizacionog odbora “Platform BiH” iz Holandije, uputio je poruke kako zemljacima u iseljeništvu, tako i u domovini.

“Prva je našim građanima – probudite se i sjetite se lekcija iz prošlosti koje su nas dovele tu. Druga je bosanskohercegovačkim političarima koji rade protiv Bosne i Hercegovine – budite svjesni da vam neće proći! Ne damo Bosnu i Hercegovinu u kojoj ima mjesta za sve. Ne potcjenjujte Bosnu i Hercegovinu! Evropskoj uniji poručujemo da će biti samo obogaćena bosanskohercegovačkom kulturom kada jednog dana budemo dio nje”, rekao je Draganović, bivši zatočenik logora Omarska.

I prijatelji Bosne i Hercegovine iz Holandije otvoreno su digli glas protiv poziva na podjelu i nove sukobe.

“Mnogi u Evropi zanemaruju da postoji mogućnost izbijanja novog sukoba. Ne smijemo danas spavati dok se ugrožava jedna zemlja tako blizu od samog srca Evrope. I zapamtite, ovo nije okupljanje samo za Bosnu i Hercegovinu, već za cijelo čovječanstvo”, poručio je režiser Jonkergouw.

Ovacije više od 500 prisutnih demonstranata dobili su Tineke Strik iz holandske stranke Zelenih i Thomas Waitz iz Zelenih Austrije, oboje zastupnici u Evropskom parlamentu, koji su nedavno boravili u Bosni i Hercegovini i uputili vrlo oštre kritike institucijama Evropske unije zbog blagog angažmana na sprečavanju produbljivanja krize u našoj zemlji.

“Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini shvatila sam da veliki broj ljudi brine zbog mogućnosti novog rata. Koliko je bolno i traumatično bilo kada su stanovnici Bosne i Hercegovine u ratu bili prepušteni sami sebi – to se više nikada ne smije ponoviti”, istakla je Tineke Strik uz osude odnosa Rusije i Kine prema Bosni i Hercegovini, kao i prisustva dvojice evroparlamentaraca francuske desnice na obilježavanju neustavnog Dana RS-a 9. januara u Banjoj Luci.

“Pokažite Dodiku da je prevršio svaku mjeru i reagirajte”, rekla je Strik, obraćajući se čelnicima Evropske unije.

Slične poruke uputio je i njen kolega iz austrijskih Zelenih Thomas Waitz.

“Iako sam ja Austrijanac, vi, građani Bosne i Hercegovine, ne smijete zaboraviti da imate našu podršku. Nastavite vašu borbu u kojoj uvijek možete računati na nas”, poručio je Waitz.

Riječi podrške prisutnima uputila je i Alma Mustafić, kćerka jedne od žrtava Genocida u Srebrenici, te Remco de Bruijne u ime veterana Holandskog bataljona.

Na kraju skupa Satko Mujagić, član Organizacionog odbora, mirovni aktivista i bivši logoraš konclogora Omarska, pročitao je otvoreno pismo američkom predsjedniku Joeu Bidenu, Ursuli von der Leyen, predsjednici Evropske komisije, Charlesu Michelu, predsjedniku Evropskog vijeća, Josepu Borrelu, visokom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost, predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu, premijeru Velike Britanije Borisu Johnsonu, Olafu Scholzu, kancelaru Njemačke, Antoniju Guterresu, generalnom sekretaru UN-a, Jensu Stoltenbergu, generalnom sekretaru NATO-a, te još desetak državnika iz svijeta u kojem je koncizno iznesena geneza nastanka krize u našoj zemlji, do sada učinjeni opasni koraci koji prijete disoluciji države te su upućeni jasni zahtjevi najznačajnijim međunarodnim političkim faktorima.

“Ova kriza u Bosni i Hercegovini nema veze s međuetničkim odnosima, ona je vještačka, a izazvali su je korumpirani političari i njihovi partneri. I sada je potreban dobro osmišljen, robustan i koordiniran odgovor samog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, UN-a, SAD-a, Kanade, EU i njenih saveznika u NATO-u. Potrebna je podrška domaćim institucijama u njihovom odgovoru na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Države članice EU treba da razmotre suspenziju pristupnih razgovora sa Srbijom ako tamošnja vlada ne promijeni stav prema Bosni i Hercegovini, uključujući stav koji se odnosi na ratne zločine počinjene devedesetih godina.

Evropska studija vrijednosti iz 2019. godine pokazuje da je 74 posto stanovnika Bosne i Hercegovine ponosno što su državljani te zemlje. Ovo osjećanje je najsnažnije u Distriktu Brčko (88 posto), dok u RS 66 posto stanovništva ima isto gledište. Ni Mirovni sporazum ni Ustav ne daju pravo na secesiju. Bio bi katastrofalan historijski presedan ako bi se ‘entitetu’, čije su političke i vojne vođe osuđene za teške ratne zločine i genocid, s više od milion protjeranih ljudi, dala nezavisnost!”, kaže se, između ostalog, u proglasu s demonstracija u Bruxellesu koji je potpisalo na stotine uglednih javnih i društvenih radnika kako u domovini, tako i u iseljeništvu.

Među učesnicima mirnih demonstracija, na kojima nije zabilježen ni najmanji incident, bio je i bosanskohercegovački pjesnik i izdavač Šimo Ešić iz njemačkog Wuppertala, dr. Edin Mujagić, makroekonomist i publicista iz Amsterdama te brojni uglednici iz javnog i kulturnog života u bosanskohercegovačkim zajednicama u Belgiji, Holandiji, Njemačkoj i drugim zemljama.

S motom svih demonstracija “Ustani, nešto se dešava, i tvoja se sudbina rješava!”, bosanskohercegovačka dijaspora odlučna je ne stati s ovakvim mirnim skupovima i aktivnostima, kako je rečeno, sve dok se stanje u domovini ne popravi i ne prestane s vraćanjem države u užase iz devedesetih godina.