Ekonomija | 22.09.2026.

Protest otkazan

Problemi ostaju: Neisplaćene plaće rudara otkrivaju sistemske propuste Vlade FBiH i EP

Haotično upravljanje procesom restrukturiranja prijeti deindustrijalizacijom i depopulacijom čitavih regija

Autor:  A. Tihić

Najavljeni protest rudara iz Rudnika mrkog uglja (RMU) "Breza" i "Abid Lolić" Bila, zakazan za 22. septembar ispred sjedišta Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH), otkazan je nakon dogovora postignutog u kasnim večernjim satima dan ranije. Iako je isplata augustovske plaće spriječila izlazak radnika na ulice, ovaj događaj ogolio je hronične upravljačke i finansijske probleme unutar Koncerna EPBiH, kao i propuste federalnih institucija u osiguravanju osnovnih radničkih prava i dugoročne održivosti rudarskog sektora.

Dok je za Brezu i Bilu pronađeno privremeno rješenje, situacija u Rudniku Zenica, gdje radnici potražuju četiri neisplaćene plaće, ostaje neriješena i prijeti daljnjom eskalacijom socijalne krize.

Hronologija iznuđenog rješenja

Odluka o organizaciji protesta rudara iz Breze i Bile uslijedila je nakon što im, suprotno ranijim najavama, do 21. septembra nije isplaćena plaća za august. Dodatni uzrok nezadovoljstva bila je nemogućnost ovjere zdravstvenih knjižica, čime su stotine rudarskih porodica ostale bez pristupa zdravstvenoj zaštiti. Rukovodstvo Sindikata radnika rudnika u FBiH je kao krajnji rok za isplatu postavilo 17. septembar, koji je probijen bez konkretnog objašnjenja iz uprave EPBiH ili resornog ministarstva.

Tek pod pritiskom najavljenog masovnog okupljanja, uprava EPBiH je u noći sa 21. na 22. septembar postigla dogovor sa sindikalnim predstavnicima o isplati zaostale plaće. Novac je, prema obećanju, trebao biti na računima radnika narednog dana.

Istovremeno, problem zdravstvenog osiguranja riješen je na sličan, reaktivan način. Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) najavio je privremenu ovjeru knjižica za rudare, navodeći u saopćenju da to čini kako bi se "spriječila politizacija situacije". Ova odluka, donesena neposredno pred najavljeni protest, ukazuje da se sistemske obaveze ispunjavaju tek kao odgovor na radnički pritisak, a ne kao redovna administrativna procedura.

Zenica: Slika dublje krize i administrativne paralize

Dok su se u Sarajevu vodili pregovori za Brezu i Bilu, rudari zeničkog rudnika, koji je formalno u procesu zatvaranja, ostali su bez ikakvih primanja od maja mjeseca. Njihov slučaj najjasnije ilustruje dubinu sistemskih propusta, posebno u upravljanju već osiguranim finansijskim sredstvima.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Vedran Lakić, ranije je javno obećao da će zaostale plaće rudarima Zenice biti isplaćene čim kredit Svjetske banke postane operativan. Kreditni aranžman u vrijednosti od oko 160 miliona KM namijenjen je upravo zatvaranju neproduktivnih rudnika i socijalnom zbrinjavanju radnika.

Prema navodima sindikata RMU Zenica, kredit je postao efektivan, ugovori su potpisani i namjenski računi otvoreni. Međutim, isplata je blokirana zbog administrativnih procedura koje se prolongiraju. Sindikat tvrdi da se čeka na potpis iz Ministarstva finansija i trezora BiH kako bi sredstva postala dostupna, što radnike mjesecima drži u stanju pravne i finansijske nesigurnosti. Kašnjenje u realizaciji već odobrenog i operativnog kredita predstavlja konkretan upravljački neuspjeh koji direktno uzrokuje socijalnu krizu i tjera radnike na najavu radikalnih mjera, poput štrajka glađu.

Institucionalna odgovornost: Između EPBiH i vlade FBiH

Ponavljajući obrazac kriza u rudnicima otvara pitanje jasne podjele odgovornosti. Iako je EPBiH vlasnik sedam rudnika koji posluju kao zavisna društva u okviru Koncerna, konačne odluke o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju zahtijevaju političku saglasnost Vlade Federacije BiH, koja je stopostotni vlasnik Elektroprivrede.

Ovo stvara sivu zonu u kojoj sindikati upućuju zahtjeve EPBiH, smatrajući da je tamo "jednostavnije riješiti problem", dok se iz EPBiH odgovornost prebacuje na potrebu za strateškim odlukama resornog ministarstva i Vlade. U konačnici, radnici ostaju bez jasne adrese za rješavanje problema koji se tiču osnovnih ugovornih obaveza poslodavca.

Da problem nije novijeg datuma, potvrđuju i revizorski izvještaji. U Izvještaju o reviziji učinka "Upravljanje procesom restrukturiranja rudnika uglja u FBiH", objavljenom od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH, konstatovano je da većina rudnika "nije u mogućnosti samostalno finansirati neophodne rudarske radove za stabilnu i pojačanu proizvodnju" te da objektivno nemaju kapacitet da osiguraju količine uglja potrebne termoelektranama.

Revizori su također naglasili da dosadašnja ulaganja EPBiH nisu bila dovoljna da osiguraju dugoročnu održivost rudnika. Umjesto pravovremenog i planskog restrukturiranja, koje bi uključivalo jasne socijalne programe za radnike u neodrživim pogonima, višegodišnja politika se svodila na održavanje statusa quo kroz subvencije i ad-hoc finansijske injekcije. Današnje krize direktna su posljedica tog odgađanja.

Ekonomske posljedice: Od energetske sigurnosti do lokalne potrošnje

Ponavljane obustave rada i neizvjesnost u rudnicima imaju mjerljive kratkoročne i dugoročne ekonomske posljedice.

Kratkoročno, svaka obustava proizvodnje, poput onih u Brezi, Biloj ili ranije u Kaknju, direktno smanjuje isporuku uglja termoelektranama. Revizorski izvještaji već su utvrdili da Zavisna društva-rudnici ne ispunjavaju ugovorenu dinamiku isporuke, što EPBiH prisiljava na nabavku uglja izvan Koncerna ili na skuplji uvoz električne energije, čime se ugrožava energetska stabilnost. Na lokalnom nivou, neisplaćene plaće hiljadama rudarskih porodica znače direktan udar na potrošnju, što pogađa male trgovine i uslužne djelatnosti u rudarskim općinama poput Breze, Zenice i Han Bile.

Dugoročno, haotično upravljanje procesom restrukturiranja prijeti deindustrijalizacijom i depopulacijom čitavih regija. Slučaj Zenice, gdje radnici mjesecima čekaju na zbrinjavanje iz već osiguranog kredita, šalje negativnu poruku o sposobnosti institucija da provedu planiranu tranziciju. Ovakav pristup, umjesto da vodi ka kontrolisanoj energetskoj tranziciji i otvaranju novih ekonomskih prilika, ubrzava neplanirani pad proizvodnje, povećava zavisnost od uvoza i stvara trajno nepovjerenje građana u javna preduzeća i institucije vlasti.

Model poslovanja koji se oslanja na konstantne subvencije za pokrivanje osnovnih troškova, kako je navedeno u revizorskim dokumentima, predstavlja strukturni teret za ekonomiju Federacije BiH. Javna sredstva koja se usmjeravaju na saniranje gubitaka u neodrživim kapacitetima mogla su biti investirana u produktivnije sektore, čime se usporava ukupan ekonomski rast i konkurentnost.

Isplata augustovske plaće rudarima Breze i Bile kupila je socijalni mir, ali nije riješila nijedan od temeljnih problema. Bez jasne strategije restrukturiranja, definisane odgovornosti i efikasne administracije, pitanje je samo vremena kada će nova neisplaćena plaća ponovo izvesti rudare na ulice.

Na UNESCO listi

Šta nam govore stećci: "Ti ćeš biti kao ja, a ja ne mogu biti kao ti"

Podaci WHO-a

Muškarci ili žene: Ko više poseže za cigaretama? Rezultati će vas iznenaditi

Približiti je Sarajevu

Dva dana u našoj prelijepoj Krajini

Od Španije do Sarajeva

Koja je najstarija džamija u Evropi: Odgovor zavisi od toga koga pitate

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh