Savezna vlada se još jednom bori protiv pobunjenika iz Tigraya. Vlada je namjerno blokirala ulazak hrane i lijekova u ovaj sjeverni region, gdje 400.000 ljudi sada gladuje, a milioni su u opasnosti. Još jednom Narodno oslobodilački front Tigrajana (TPLF) maršira na Adis Abebu. U brzoj ofanzivi zauzeo je gradove koji se nalaze na putevima sjeverno od glavnog grada. Ova grupa, koja tvrdi da predstavlja Orome, najveću etničku grupu Etiopije, prijeti da će presjeći puteve koji vode do grada s juga. TPLF maršira na Adis Abebu, piše The Economist.
Ujedinjeni narodi (UN) osudili su ratne zločine u sjevernoj etiopskoj regiji Tigray u srijedu nakon zajedničke istrage UN-a i Etiopije, dan nakon što je vlada te zemlje objavila izvanredno stanje i pozvala građane da se bore protiv napredovanja pobunjeničkih snaga prema njenom glavnom gradu Adis Abebi.
Istraga UN-a bila je jedina istraga o ljudskim pravila koja je bila dopuštena u blokiranoj regiji Tigray otkako su izbile borbe između bivše vladajuće stranke u regiji, Narodnooslobodilačke fronte Tigraya (TPLF) i etiopske vlade prošle godine.
Zaključak istrage bio je važan jer nije svalio krivnju za kršenje ljudskih prava na jednu skupinu. U njemu se navodi da su sve strane u sukobu, uključujući snage iz Eritreje i etiopske regije Amhara povezane s vladom, ''počinile kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima, humanitarnog i izbjegličkog prava, od kojih neka mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti''.
Mučenja, ubistva, seksualno i rodno uvjetovano nasilje, prisilno raseljavanje civila i kršenje prava izbjeglica, neki su od zločina koji se spominju u istrazi UN-a.
Uistinu, fotografije koje stižu iz regije Tigray nisu nimalo ugodne - civili pogibaju u zračnim napadima, pretučeni su i mučeni, žene su silovane, dok se njihove kuće pljačkaju i uništavaju.
U sukobima između etiopske savezne vojske, koju podržavaju postrojbe susjednih regionalnih vlasti Amhara i vojske Eritreje koja graniči s Tigrayem, do sada je ubijeno hiljade građana, a više od dva miliona stanovnika napustilo je domove, što je dovelo do humanitarne krize na Afričkom rogu.
Etiopija je u utorak proglasila vanredno stanje nakon što su snage na strani TPLF-a, koje se nazivaju Snage obrane Tigraja (TDF), objavile da su zauzele dva grada – Dessie i Kombolchu – udaljena nešto više od 300 kilometara od Adis Abebe.
Ranije u utorak premijer Abiy Ahmed pozvao je građane da uzmu oružje kako bi se obranili od TDF-a. Šef ureda za mir i sigurnost u Adis Abebi poručio je stanovnicima da registriraju oružje i pripreme se za obranu. Predstavnici SAD-a također su uputili apel kako bi se obustavile vojne operacije čiji je cilj osvajanje Adis Abebe.
TPLF je dominirao nacionalnom politikom tri desetljeća, ali je izgubio utjecaj nakon što je Abiy preuzeo dužnost 2018. godine. Prije njegove vlasti u Etiopiji su građani godinama organizirali antivladine prosvjede. TPLF sada optužuje Abiyja da centralizira vlast na račun etiopskih lokalnih vlasti, što premijer negira.
Rat u Etiopiji, tačnije u sjevernoj regiji Tigraj, započeo je 3. novembra 2020. godine, kada su snage lojalne disidentima zauzele vojnu bazu u sjevernoj regiji Tigray na što je Abiy reagirao ofenzivom. Od tada je TPLF napredovao i u susjedne regije Amhara i Afar. Unatoč pobjedi proglašenoj nakon pada Mekelle, glavnog grada sjeverne regije, nikada nisu prestali sukobi između snaga TPLFA i etiopske savezne vojske.
Administracija Joea Bidena optužila je Etiopiju zbog teškog kršenja međunarodnih ljudskih prava. Bidenova administracija zaprijetila je isključivanjem zemlje iz Afričkog zakona o rastu i mogućnostima (AGOA), trgovinskog sporazuma koji je ekonomski razorenoj zemlji trebao omogućiti bescarinski pristup Sjedinjenim Američkim Državama.
Istraga UN-a provedena je u partnerstvu Etiopske komisije za ljudska prava koju je imenovala država, zbog čega su skupine za ljudska prava i promatrači bili zabrinuti o njenoj neovisnosti od utjecaja vlade. No, UN je u nekoliko navrata naglasio nepristranost.
U sklopu istrage UN je posjetio nekoliko lokacija, uključujući Mekellu. Svjedoci su ispričali zastrašujuća iskustva.
Četveročlana porodica ubijena je u granatiranju njihove kuće, 26. godišnja žena iz Adeta rekla je da su je grupno silovali eritrejski vojnici pred trogodišnjom kćeri, borkinja iz Tigraya svjedočila je o etiopskim vojnicima koji muče zarobljenike u vojnom kampu u Mekelleu električnim šipkama i drvenim štapovima.
Zbog sigurnosne situacije UN nije uspio stići do područja gdje su ranije istrage Amnesty internationala i medija poput CNN-a otkrile masakre koje su počinile eritrejske ili etiopske snage.
''Sukob u Tigraju obilježila je iznimna brutalnost. Težina i ozbiljnost kršenja i zlostavljanja koje smo dokumentirali naglašavaju potrebu da se počinitelji pozove na odgovornost sa svih strana'', izjavila je šefica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet.
Među svojim preporukama etiopskoj vladi, zajednički istražni tim pozvao je na istragu "neovisnih i nepristranih tijela" o navodnim kršenjima ljudskih prava te "da se odgovorni pozovu na odgovornost".
Reagirajući na istragu, etiopski premijer je izjavio da je ''tvrdnja o genocidima lažna te da nema nikakvu činjeničnu osnovu''.