Ekonomija | 17.08.2021.

STATISTIKA CENTRALNE BANKE

Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini iznosio 678,2 miliona KM

Prilivi investicija se mogu okarakterizirati da su bili relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost stranih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su investicije bile niže za 81 miliona KM

Autor:  R. I.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 678,2 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o direktnim stranim investicijama za 2020. godinu.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2020. godine je iz Hrvatske (149,4 miliona KM), a onda iz Srbije (135,3 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti finansijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 miliona KM,  zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 miliona, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 miliona KM.

Prilivi investicija se mogu okarakterizirati da su bili relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost stranih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su investicije bile niže za 81 miliona KM.

Međutim, treba istaći da su glavninu investicija predstavljale reinvestirane zarade iz postojećih preduzeća sa stranim investicijama, a one su iznosile čak 586,3 miliona KM, dok su investicije u formi vlasničkih udjela bile mnogo niže.

Na kraju 2020 godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,08 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM).

U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2020. godinu izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine, saopćio je Ured za komunikacije Centralne banke BiH.

The National Interest

Mogu li aktuelni protesti srušiti iransku vlast?

Američka uprava

Šta dolazi nakon Madura, ko kontroliše naftne prihode

Procjene CBBiH

Kolika će inflacija biti u BiH u prvom kvartalu 2026. godine?

Skup vojni sukob

Kako rat u Ukrajini potkopava resursima bogate regije Rusije