Nakon pandemije Covid-19, kao i zbog rata u Ukrajini, ekonomija diljem svijeta prolazi kroz razne poteškoće. Direktor Australskog Centra za Islamske finansije i izvršni direktor za Olive Investments Almir Čolan za Stav pojašnjava kako dolazi do inflacije, koja je veza s porastom kamata te šta svijet treba očekivati na ekonomskom planu. Čolan je i član radne grupe pri AAOIFI-u za etiku, digitalno bankarstvo i crowfunding. Bio je predavač na Univerzitetu La Trobe u Melbourneu, kao i član Savjetne grupe za razvoj i reviziju univerzitetskih smjerova na NMIT-u. Završio je MBA iz poslovnoga upravljanja, a magistrirao je islamsko bankarstvo i finansije dobivši i najviše priznanje – Dekanovu nagradu za “Academic excellence”.
STAV: Trenutno je u svijetu jedna od najaktuelnijih ekonomskih tema inflacija. Zbog čega dolazi do inflacije?
ČOLAN: Inflacija kao riječ znači rast ili širenje nečega. U ekonomskom smislu inflacija se odnosi na kontinuirano povećanje cijena robe i usluga. Ako bismo ekonomiju zamislili kao jednu vagu, gdje na jednoj strani imamo novac, a na drugoj robu, tada će povećanje količine novca na jednoj strani utjecati na rast cijena robe na drugoj. Klasična definicija je da kada više novca juri za istom količinom robe, novac gubi svoju kupovnu moć, tj. vrijednost. Tada dolazi do rasta cijena.
STAV: Koji su danas glavni razlozi inflacije širom svijeta, koji je način da se zaustavi?
ČOLAN: Današnja inflacija pripisuje se raznim uzrocima, ali je osnova u neuravnoteženosti između količine novca i robe. U vrijeme pandemije vidjeli smo mnoge stimulativne programe širom svijeta koji su rezultirali stvaranjem novog novca od centralnih i komercijalnih banaka. Osim povećanja novca u opticaju, na inflaciju djeluje i manjak robe, koju je tokom pandemije bilo teže i skuplje proizvoditi. Ovo će biti posebno izraženo u narednom periodu, kada zbog nestašice energenata, poput plina i nafte, možemo očekivati novi pritisak na cijene, jer će proizvodnja poskupiti, a to će se odraziti na cijene finalnih proizvoda u trgovini. Većina trenutnih rješenja u svijetu fokusira se na mješavinu monetarnih i fiskalnih mjera, kao što su visina kamatnih stope, visina poreza i slično.
STAV: Mnogo se govori i o rastu kamatnih stopa. Kako su kamate povezane s inflacijom?
ČOLAN: Kamatne stope utječu na količinu novca u cirkulaciji. Što je kamatna stopa veća, cirkulacija novca kroz ekonomiju je manja. Naprimjer, visoke kamatne stope znače da je novac skuplji, a to, naprimjer, umanjuje ukupan broj bankarskih kredita, a time i pristup novcu za dalju potrošnju i ulaganja. Dakle, povlačenjem novca iz ekonomije možemo reći da manje novca juri za istom količinom robe, a kupovna mu moć raste. To generalno govoreći dovodi do sniženja cijena, tj. do smanjenja inflacije.
STAV: Kakva je trenutno situacija u evropskim razvijenim zemljama?
ČOLAN: Međunarodni monetarni fond nedavno je objavio kako očekuju da će rast Euro zone u 2023. biti smanjen na svega 0,5 posto. Očekuje se da će Njemačka imati negativan godišnji rast od -0,3 posto, a Italija -0,2 posto. Razlog ovome je povećanje troškova proizvodnje. Tako bi, naprimjer, prema predviđanjima S&P Global Mobility, proizvodnja automobila u Evropi mogla pasti za više od milion jedinica po kvartalu počevši od kraja ove godine i nastaviti padati tokom 2023. Slično, njemački Volkswagen upozorava da bi globalna proizvodnja automobila mogla biti ugrožena 2023. godine ako cijene plina nastave rasti. Slična situacija je i u drugim industrijama, gdje izazovi proizvodnje rezultiraju nestašicom robe i smanjenjem privrednih aktivnosti, pa je za očekivati povećanje inflatornog pritiska na cijene.
STAV: Vi živite i radite u Australiji. Kakva je ondje situacija?
ČOLAN: Australija također nije imuna na globalni problem s inflacijom. Ovo najviše utječe na građevinsku industriju, a zatim i na cijene hrane i goriva. Iako sama inflacija nije kao u nekim drugim državama, za naše prilike u Australiji ovo je do sada najveća inflacija u posljednjih trideset godina.
STAV: Iako većina ekonomista zastupa rast kamatnih stopa, u Turkiye je situacija suprotna. Mnogi govore da je Turkiye u velikoj ekonomskoj krizi zbog visoke inflacije. Zašto je Turkiye izabrala drugačiji put od drugih?
ČOLAN: Postoji izreka koja kaže: “Ako je jedini alat koji imate čekić, svaki problem gledate kao ekser.” Danas je ekonomski način razmišljanja postao monokultura. Svi misle isto, i rade isto. Postalo je mantra da je povećanje kamatne stope primarni alat koji će smanjiti inflaciju bez obzira na globalne promjene koje vidimo. Čak sam i ja na početku razgovora isto rekao. Ali ako je rješenje tako jednostavno, zašto inflacija u svijetu i dalje traje uprkos povećanju kamatnih stopa od strane skoro svih centralnih banaka? Realnost je da današnja ekonomija i inflacija nisu bazirane na jučerašnjim izazovima. Ono što je prije funkcioniralo, neće raditi danas. Monetarne mjere, koliko god nam zvučale logično, ne mogu popraviti inflaciju uzrokovanu nestašicom proizvoda i raspadom u lancima snabdijevanja. Zapravo, povećanje kamatne stope dovest će u ovom trenutku do usporavanja ekonomskog rasta, gubitku zaposlenosti i na kraju će izazvati recesiju, koja će prouzrokovati veći problem od bilo kakve inflacije. Vidite, mijenjane kamatnih stopa, i kada bi smanjilo inflaciju, jeste vještačko rješenje, jer neće učiniti da se kvantitet proizvodnje poveća. Jedino što kamatne stope u ovoj situaciji rade jeste da smanje potražnju za proizvodima uslijed povećanja cijene novca. Dakle, vještački ste spustili cijenu proizvoda smanjenjem cirkulacije novca, ali i dalje niste riješili problem nestašice. Zato Turkiye ide drugim putem i fokusira se na dugoročno rješavanje nove vrste inflacije kroz povećavanije vlastite proizvodnje i ponude. Snizili su kamatne stope i fabrike su nastavile s radom. Nisu gasili proizvodnju čak ni u jeku Covida. I zato, uprkos inflaciji, danas bilježe nevjerovatan ekonomski rast. Što se tiče same inflacije, ona je sada veoma visoka i po mom mišljenju znatno veća nego što je to realno. Nije moguće da jedna Turkiye, koja prošle godine bilježi uvjerljivo veći rast od svih G20 država, bude u rangu po inflaciji među državama koje ne proizvode skoro ništa i žive od MMF kredita. Ako gledate vijesti i jednostrane negativne komentare, vidjet ćete paniku koja se stvara. Koliko je jaka propaganda moguće je vidjeti u momentima kada, naprimjer, predsjednik Trump pošalje tweet da će nametnuti poreze Turkiye i to prouzrokuje automatski negativne reakcije na tržištu. To dovede do toga da i vlasnik supermarketa povisi cijene jer očekuje da će inflacija ići prema gore. Ovakva vrsta panike često radi protiv interesa države i može naškoditi ekonomskim promjenama. Po mome mišljenju, vrlo je moguće da je više od 50 posto inflacije rezultat inflacijske panike. I pored toga dobre ekonomske odluke s vremenom pokažu svoju snagu. Tako će, uz sve pozitivne ekonomske rezultate, od povećanja izvoza, rasta ekonomije i slično, Turkiye početi s transportom plina iz Crnog mora u 1. kvartalu 2023. godine, a to će staviti kontra pritisak na inflaciju, jer se trošak proizvodnje smanjuje. To dodatno povećava konkurentnost i mislim da je realno očekivati da Turkiye u ovoj deceniji postane jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija.
STAV: Može te li nam kroz ekonomiju uporediti godine u Turkiye prije vlade AK partije i godine poslije?
ČOLAN: Posmatrajući period prije i poslije AK partije, lahko je uočiti prednosti jake vlade s koherentnom ekonomskom vizijom. Prije AK partije inflacija od 80 posto i kamatne stope iznad 50 posto bile su uobičajena pojava. Nakon ekonomske krize 2001. godine i potom izbora AK partije 2002, vidimo transformaciju kroz ulaganja u proizvodne kapacitete i infrastrukturu. Ovo je izgradilo industrijsku bazu, koja je danas u stanju da proizvede sve, od igle do lokomotive, što kaže naš narod. Strateško mjesto Turkiye, kao zemlje koja spaja Istok i Zapad, s odličnom infrastrukturom, može postati središte globalne proizvodnje u regionu.
STAV: Da li nam prijeti globalna recesija i kako je spriječiti?
ČOLAN: Glavni ekonomist Instituta za međunarodne finansije Robin Brooks nedavno je na svome Twitteru napisao da “povećanja kamatnih stopa neće ublažiti Putinovu inflaciju u energetskom ratu, samo će učiniti recesiju evrozone dubljom”. Dakle, i pored toga što neki ekonomisti počinju sumnjati u povećanje kamatnih stopa kao rješenje za inflaciju, centralne banke vode nas svojim povećanjem kamatnih stopa prema recesiji. Koliko će ova recesija ići duboko, zavisi od mnogih faktora, uključujući ukrajinsko-ruski rat i napetost između Kine i Tajvana. Ulaganja u kapacitete za proizvodnju, infrastrukturu, kvalificiranu radnu snagu i tehnološki napredak najbolja su dugoročna odbrana od recesije. Turkiye je trebalo dvadeset godina da se spremi za ovaj moment a proučavanje njihovih lekcija može biti korisno za ekonomsko liderstvo u sadašnjem vremenu.
