Jedan od najzloglasnijih logora na području Hercegovine, kojeg su od 1992. do 1995. godine kontrolirale snage Hrvatskog vijeća obrane i postrojbe vojne policije, zatvoren je na današnji dan prije tačno 28 godina.

Logor "Dretelj" nadomak Čapljine nastao je iz vojnog kompleksa JNA i prethodno je služio kao kasarna i skladište za gorivo i municiju, da bi s proljeća 1992. godine bio prenamjenjen kao logor za osobe srpske nacionalnosti, a kasnije, nakon sukoba s Armijom Republike Bosne i Hercegovine, i za Bošnjake, od kojih su mnogi čak bili pripadnici odbrambenih snaga HVO-a, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz strahote tog logora prošlo je oko 3.500 logoraša bošnjačke i srpske nacionalnosti, te su, skoro bez izuzetka, bili izloženi psihofizičkom maltretiranju, premlaćivanju, seksualnom zlostavljanju, silovanju i ubistvima.

Međunarodnim posmatračima i humanitarnim organizacija uskraćivan je pristup logoru sve do augusta 1993. godine, a kasnije su logoraši skrivani i prebacivani u druge logore i zatvore kako ih ne bi evidentirali predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Činjenice o dešavanjima u "Dretelju" su nedvojbeno utvrđene u Haagu, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u presudi u predmetu "Prlić i drugi".

Savez logoraša u BiH će, u koordinaciji s organizacijama članicama na prostoru cijele BiH, i u narednom periodu, istrajati na obilježavanju ovog, ali i svih drugih mjesta nečovječnog i zločinačkog postupanja prema svim logorašima, na području cijele BiH, iako prethodnih godina zbog više različitih razloga ovo obilježavanje nije bilo organizirano.

Savez logoraša u BiH saopćio je da će ostati istrajan i nikada neće pristati na ideje izgradnje "sterilne BiH", jer takve sredine ne mogu donijeti dugoročni napredak i prosperitet državi, nego vode "ka bolesnim i izopačenim" ideologijama i društvima.