U akciji srbijanske policije u četvrtak ujutro 26. maja 2011. godine uhapšen je ratni zločinac Ratko Mladić. Uhapšen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina, a krio se pod imenom Milorad Komadić.
Policija Srbije uhapsila je u tajnoj operaciji Milorada Komadića, za koga je potvrđeno da je riječ o Ratku Mladiću. Hapšenje je navodno uslijedilo nakon dojave da Komadić raspolaže nekim identifikacijskim oznakama Ratka Mladića kojem je i fizički vrlo sličan.
Predsjednik Srbije Boris Tadić je na press konferenciji tog dana potvrdio je da je Ratko Mladić uhapšen na teritoriji Srbije. On je istakao da se ovim završava potraga za Mladićem, ali ne istraga o tome ko mu je pomagao u skrivanju.
Tadić je pohvalio srbijanske policijske snage koje su učestvovale u akciji.
Mladić je u Beogradu završio Vojnu akademiju Jugoslavenske narodne armije i Komandno-štabnu akademiju, te je kao oficir službovao u Makedoniji (Kumanovo, Skoplje, Štip), te kasnije u Prištini.
U junu 1991. godine je poslan u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA. Tokom borbi između JNA i hrvatskih snaga 4. aprila 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. Tačno 9. maja 1992. preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. 12. maja 1992. Skupština bosanskih Srba izglasala je stvaranje Vojske Republike srpske. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, a mjesto na kojem je bio do januara 1996. godine (u maju 1992. godine, nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a). 24. juna 1994. godine unaprijeđen je u general-pukovnika.
On je 24. jula 1995. optužen od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za snajperiranje Sarajlija. 16. novembra 1995. godine optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u junu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje osoblja Ujedinjenih nacija za taoce.
Sve u svemu, smatra se da je Mladić jedan od najvećih zločinaca u historiji čovječanstva.
Prema proceduri, u skladu sa zakonom o saradnji s Haaškim sudom, odlučivanje o izručenju optuženog Haaškom tribunalu podrazumijeva predočavanje optužnice uhapšenom i njegovom branitelju i izjašnjavanje optuženog.
Nakon toga, istražni sudija ima rok od tri dana da donese rješenje o ispunjenosti pretpostavki za predaju optuženika Haaškom sudu, piše Historija.
Protiv tog rješenja može se izjaviti žalba u roku od tri dana, a o žalbi odlučuje tročlano vanraspravno vijeće suda u roku od tri dana.
Nalog za izručenje potpisuje ministrica pravosuđa Republike Srbije, nakon čega slijedi izručenje.