Francuska javnost, nevladine organizacije i međunarodna zajednica suočavaju se s dubokim podjelama nakon što je Nacionalna skupština Francuske usvojila iznimno kontroverzan zakon koji iz temelja mijenja pravila o upotrebi vatrenog oružja od strane policijskih snaga. Zakon, koji uvodi takozvanu "pretpostavku zakonite upotrebe oružja" (fr. presomption d'usage légitime des armes), naišao je na oštre osude kritičara koji upozoravaju da ova mjera predstavlja „dozvolu za ubijanje“ te da će se njene najteže posljedice osjetiti među manjinskim zajednicama, naročito onima arapskog, turskog i afričkog porijekla.

Hronologija i zakonodavni proces

Zakonodavni prijedlog broj 691 inicijalno je pokrenula desničarska stranka Republikanci (Les Républicains), a parlamentarna rasprava kulminirala je glasanjem u utorak, 7. jula 2026. godine. Tekst je usvojen u Nacionalnoj skupštini sa 313 glasova "za" i 199 "protiv". Kako bi se osiguralo brzo usvajanje i zaobišle stotine amandmana koje je podnijela lijeva opozicija, ministar unutrašnjih poslova intervenisao je korištenjem posebnih ustavnih mehanizama za ubrzavanje procedure. Dok vladajući krugovi tvrde da je zakon nužan kako bi se pružila bolja pravna zaštita policajcima i žandarima koji svakodnevno rizikuju živote, opozicione stranke s ljevice već su najavile žalbe Ustavnom vijeću (Conseil constitutionnel), smatrajući da tekst krši temeljna ustavna prava.

Pravni preokret: Prebacivanje tereta dokazivanja

Ključna i najspornija odredba novog zakona odnosi se na promjenu pravne pretpostavke u slučajevima kada policajac upotrijebi vatreno oružje.

Dosadašnja praksa: Kada bi policijski službenik upotrijebio smrtonosnu silu, pravosudni sistem je kroz istragu morao utvrditi jesu li ispunjeni strogi uslovi nužne odbrane i apsolutne proporcionalnosti.

Novi zakon: Uvodi se pravna pretpostavka da je policajac djelovao u okviru zakona i u samoodbrani. To direktno prebacuje teret dokazivanja na žrtve i njihove porodice. Umjesto da država dokazuje opravdanost smrtonosnog hica, civilne žrtve i njihovi pravni zastupnici sada moraju pred sudom dokazati da policajac nije bio u opasnosti, što u praksi drastično smanjuje šanse za procesuiranje policijske brutalnosti.

Međunarodne reakcije i upozorenja UN-a

Zakon je izazvao hitnu reakciju međunarodnih tijela za ljudska prava. Stručnjaci i specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija (UN) izdali su službeno upozorenje, naglašavajući da bi uvođenje ovakve pretpostavke moglo podstaći kulturu nekažnjivosti unutar snaga sigurnosti te direktno ugroziti pravo na život, koje je zagarantovano međunarodnim konvencijama. Slične apele uputile su i vodeće globalne organizacije poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha, ističući da Francuska ovim potezom unazađuje standarde vladavine prava i policijske odgovornosti.

Pitanje islamofobije i sistemskog rasizma

Najveći val zabrinutosti odnosi se na društvene implikacije zakona. Brojne organizacije za ljudska prava, aktivisti iz siromašnih francuskih predgrađa (banlieues) i predstavnici manjina upozoravaju da će ovaj zakon nesrazmjerno i ciljano pogađati građane arapskog, turskog i općenito migrantskog porijekla. Ove tvrdnje temelje se na dugogodišnjim analizama i presudama:

 Evropski sud za ljudska prava već je ranije osudio Francusku zbog prakse policijskog profiliranja na temelju rase i etničke pripadnosti. Službeni podaci pokazuju da su mladići koji se percipiraju kao Arapi ili crnci do 4 puta češće izloženi policijskom zaustavljanju i čak 12 puta češće agresivnim pretresima u odnosu na ostatak populacije.

Analitičari ističu da se unutar francuskog političkog i institucionalnog narativa islam već godinama tretira primarno kroz prizmu sigurnosne prijetnje. U atmosferi raširene islamofobije, postoji opravdan strah da će policijski službenici, vođeni svjesnim ili nesvjesnim predrasudama, prisutnost osobe arapskog ili muslimanskog porijekla znatno brže procijeniti kao "prijeteću", što će sada, pod zaštitom novog zakona, lakše rezultirati upotrebom vatrenog oružja.

 Aktivisti podsjećaju na ubistvo 17-godišnjeg Nahela Merzouka, mladića alžirsko-marokanskog porijekla kojeg je policija ubila tokom rutinske kontrole saobraćaja 2023. godine, što je tada izazvalo masovne nemire širom zemlje. Statistike pokazuju da ogromnu većinu žrtava policijskih pucnjava prilikom bježanja od saobraćajnih kontrola čine upravo pripadnici manjinskih zajednica.

Građanski otpor

 Dok su policijski sindikati pozdravili odluku parlamenta kao pobjedu za sigurnost onih koji sprovode zakon, civilno društvo odgovara masovnim otporom. Online peticije protiv zakona u kratkom su roku prikupile stotine hiljada potpisa, a na ulicama francuskih gradova najavljuju se protesti. Kritičari zaključuju da prebacivanje tereta dokazivanja na žrtve u zemlji koja se već bori s dubokim etničkim i religijskim podjelama ne donosi sigurnost, već produbljuje nepovjerenje između građana i države, marginalizujući one koji su već sistemski diskriminisani.