Ministri vanjskih poslova Evropske unije potvrdili su ovog ponedjeljka "geostratešku važnost" koju zapadni Balkan ima za EU, to je regija za koju se Visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell nada da će "postići napredak prije ljeta" i dodao: "Naša predanost zapadnom Balkanu mora biti vrlo vidljiva i ne smijemo pokazivati ​​bilo kakvu sumnju u to", rekao je Borrell na kraju sastanka evropskih šefova diplomatije, koji su prvi put u dvije godine otvoreno ponovno razgovarali o regiji.

Visoki predstavnik pokazao je svoju predanost zemljama u regiji, uvjeravajući da "neće proći još dvije godine bez uvođenja pitanja Balkana na dnevni red, niti dva mjeseca. Prije ljeta, oni će biti opet na našem dnevnom redu".

Na večeri koju će sljedeće sedmice održati s nekoliko čelnika regije, zamolit će ih da nastave s reformama koje Bruxelles traži od njih u zamjenu za mogućnost pridruživanja EU.

Posvećenost EU Balkanu potkopana je u posljednjih godinu dana nakon blokade koju je namertnula Bugarska pred početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, od koje traži da prizna da obje zemlje imaju zajedničku historiju i jezik.

"Pozivamo Bugarsku i Sjevernu Makedoniju da pronađu međusobno dogovoreno rješenje", rekao je Borrell, koji se nada da će pristupni pregovori započeti što je prije moguće. Veto iz Sofije utiče na početak pregovora s Albanijom, jer EU želi istodobno pokrenuti oba procesa.

U utrci za EU, Tirana i Skoplje imaju prednost nad Srbijom i Kosovom od kojih Bruxelles traži postizanje „sporazuma o jednostranoj nezavisnosti“ koju je Priština proglasila 2008. godine, nakon rata 1998. i 1999. godine. Borrell se nada da će se obje vlade sastati u Bruxellesu prije kraja juna kako bi nastavile pregovore pod pokroviteljstvom EU.

Uz to, Kosovo ima još jedan problem u nastojanjjima da se pridružit EU, budući da ga Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka ne priznaju kao državu.

Inače je Balkan u središtu zanimanja Bruxellesa posljednjih dana. Čelnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova posjetili su glavni grad zajednice pokušavajući povećati svoje izglede za pridruživanje Evropskoj uniji.

Uz to, šef evropske diplomatije Josep Borrell telefonski se sastao s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve su se aktivnosti poklopile s iznenadnom pojavom nekoliko takozvanih non papera, nepoznatog porijekla, u kojima se razmatra prespitivanje granica uspostavljenih nakon krvavog raspada Jugoslavije krajem prošlog stoljeća.

Poruka Evropske komisije svim balkanskim čelnicima bila je oštra i nedvosmislena: put u EU nespojiv je s novim podjelama.

"Borrell je svim čelnicima iz tog područja, posebno onima iz Bosne i Hercegovine, prenio jasnu i glasnu poruku o neizvodljivosti bilo kojeg prijedloga za prekrajanje granica", tvrde izvori iz evropske zajednice nakon intenzivnog kruga kontakata prošle sedmice.

Visoki predstavnik za vanjsku politiku također je izrazio potrebu za ubrzavanjem pregovora za jačanje veza s EU šest zemalja takozvanog zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo), koje teže da se integriraju, ali upozorio ih je da je ponuda usmjerena na cijelu regiju u njezinoj trenutnoj konfiguraciji. „Želim naglasiti kontinuiranu i nedvosmislenu potporu EU teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine“, kazao je Borell.

Poruka Komisije pokušava otjerati duhove prošlosti koji ponovo progone Balkan, ovaj put u obliku anonimnih tekstova koji kruže među diplomatskim i vladinim krugovima radi forsiranja ideje rekonfiguracije trenutnih granica.

Prvi neslužbeni i anonimni izvještaj pojavio se u slovenskoj štampi sredinom aprila i pokrenuo priču o integraciji većeg dijela Kosova u Albaniju, raspadu Bosne i Hercegovine i njezinu podjelu između Hrvatske i Srbije, te ostavljanje malog dijela teritorije Bošnjacima čiji bi stanovnici morali birati između EU i Turske.

Još jedan sličan tekst pojavio se prije desetak dana u kosovskoj štampi kojim se predlagalo stvaranje autonomne regije na sjeveru Kosova za srpsko stanovništvo zemlje.

Iako informacije ukazuju na to da su prijedlozi, klasificirani kao non papers u diplomatskom žargonu, poslani najvišim nivoima EU i predsjedništvo Vijeća i Evropska komisija negirali su da su ih primili. Pripisano autorstvo također je uskraćeno od Vlade Slovenije nad prvim dokumentom a Njemačkoj, Francuskoj ili Borellovim odjelima u slučaju drugog.

"Postoji mnoštvo non papers, čini se da su u modi", rekao je Borrell prošlog četvrtka nakon sastanka u Bruxellesu s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. "Nisam primio nijedan od ovih dokumenata, ne surađujem ni s jednim (...), za mene ti duhovi nisu problem", zaključio je šef evropske diplomatije.

Ali utjecaj tih dokumenata bio je ogroman i potresao je područje koje je već u grču i gdje dio stanovništva nestrpljivo čeka integraciju u EU koja se čini veoma dalekom. "Umor je očit i treće zemlje poput Rusije, Kine ili Turske trče ka tom području kako bi istisnule EU", tvde u EU.

Papiri su se takođe poklopili s napetostima u Bosni i Hercegovini, gdje je vlasti entiteta Republika Srpska posljednjih sedmica iznose političke prijedloge za "mirno raspuštanje" zemlje.

Čini se da se Borrelova diplomatska ofanziva donekle smirila, ali ipak se nastavlja u drugoj polovini maja. Nakon jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova koji je uglavnom bio posvećen zapadnom Balkanu Borrell će 15. maja  u Bruxellesu prirediti neformalnu večeru sa svim čelnicima sa tog područja.

No, postoje i zastoji, poput odbijanja kosovskog premijera da prisustvuje sastanku koji je bio zakazan za danas (11. maj) na kojem je trebao biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine.

Borrell smatra ključnim jačanje odnosa kako bi se potvrdila perspektiva zajednice za to područje i što prije otvorili pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, stopirani više od godinu dana. "Stagnacija integracije šalje poguban signal zapadnom Balkanu i negativno utiče na stabilnost EU regiji i vjerodostojnost EU", upozorio je makedonski predsjednik Stevo Pendarovski nakon sastanka s Borrellom.

Iako svih šest zemalja službeno teži pridruživanju EU (Srbija i Crna Gora već vode pregovore o tome), nekoliko ih je usko povezano s Moskvom (poput Srbije), drugi surađuju sa Kinom, neki poput Albanije ne vjeruju azijskom divu zbog maoističke prošlosti diktature u Tirani a Kosovo je dužno Sjedinjenim Državama vlastito postojanje.

Bure baruta je, međutim, Bosna i Hercegovina u kojoj se ponavlja dobar dio političkih, etničkih i vjerskih napetosti koje su dovele do raspada Jugoslavije. Prepakiranje granica koje se spominje u non papersima stručnjaci EU smatraju neizvedivim i opasnim, svojevrsnim otvaranjem Pandorine kutije.

Međutim, trećim zemljama, poput Rusije, turbulencija u vezi sa granicama na tom području može donijeti koristi usložnjavanjem približavanja balkanskih zemalja prema EU. Prije desetak dana je PIC, Upravni odbor međunarodnog tijela koje nadgleda mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini, objavio saopćenje u kojem „osuđuje političke govore usredsređene na takozvano mirno raspuštanje Bosne i Hercegovine”.

Predstavnik Moskve jedini nije podržao izjavu, smatrajući je previše pristranom, jer je izričito ukazala na Republiku Srpsku kao ishodište problema u priči o raskolu.