Predsjednik Armenije Armen Sarkissian najavio je ostavku, navodi se u saopštenju objavljenom na njegovoj službenoj web stranici.
"Razmišljao sam jako dugo i odlučio sam da podnesem ostavku nakon četiri godine aktivnog rada na mjestu predsjednika", rekao je Sarkissian u izjavi, u kojoj se dodaje da "predsjednik nema potrebne alate da utiče na važne procese u teškim vremenima za narod i državu."
Tačnije, Sarkissian odlazi jer nema više utjecaja među građanija Amenije koji su razočarani epilogom rata protiv Azerbejdžana.
Sarkissian je prošle godine bio u sukobu s premijerom Nikolom Pashinianom zbog brojnih pitanja, uključujući smjenu šefa oružanih snaga nakon poraza u Nagorno-Karabahu.
Čak je pozvao Pašinijana da se povuče. On je Pašinijanovo potpisivanje sporazuma o prekidu vatre s Azerbejdžanom po pitanju Nagorno-Karabaha i povlačenje Armena iz Karabaha opisao kao "veliku tragediju".
"Postoji rješenje u svakoj zemlji u kojoj se dogodila tako velika tragedija. Vlada koja je do toga dovela mora otići", rekao je on. Sarkissian je ranije rekao da nije bio uključen u proces potpisivanja mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbejdžana kojim je okončana višedecenijska kriza u Nagorno-Karabahu.
Armenija je također nedavno bila uključena u napore za normalizaciju odnosa sa Turskom.
Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala nezavisnost Jermenije 21. septembra 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Poslala je humanitarnu pomoć Armeniji, koja se nakon proglašenja nezavisnosti borila sa ozbiljnim ekonomskim problemima, i pomogla Jerevanu da se integriše u regionalne organizacije, međunarodnu zajednicu i zapadne institucije. Bilateralni odnosi su se pogoršali nakon armenske okupacije Nagorno-Karabaha, međunarodno priznatog kao teritorija Azerbejdžana.
Turska je prekinula direktnu trgovinu sa Armenijom 1993. godine i granica između dvije zemlje je zatvorena. Armenska ekonomija je u teškom stanju od raspada Sovjetskog Saveza, a novac koji je poslala armenska dijaspora kući pomogao je izgradnju škola, crkava i drugih infrastrukturnih projekata, uključujući i Nagorno-Karabah