Najnoviji prijedlog za podjelu kompleksa Al-Aksa između jevreja i muslimana izazvao je veliku zabrinutost Palestinaca koji već dugo strahuju od podjele svetog mjesta.
Amit Halevi, poslanik vladajuće stranke Likud u Knessetu, iznio je svoj plan u intervjuu datom za Zeman Israel, u kojem je pozvao da se muslimanima dadne približno 30 posto južnog dijela kompleksa, dok bi ostatak bio ostavljen za jevreje, uključujući i područje na kojem se nalazi Kupola na stijeni.
Kompleks Al-Aksa, koja se prostire na 14 hektara i uključuje Kupolu na stijeni, kao i molitvenu dvoranu al-Qibli sa srebrnom kupolom, islamsko je mjesto u kojem su neželjene posjete, molitve i rituali nemuslimanima zabranjeni prema međunarodnih sporazuma.
Brdo na kojem se nalazi džamija jevrejima je poznato kao Brdo hrama, a vjeruje se da je to mjesto na kojem su se nekada nalazila dva drevna jevrejska hrama.
Prijedlog o podjeli dolazi nakon povećanog broja upada izraelskih desničarskih doseljenika i ponovljenih kršenja postojećih sporazuma o korištenju lokacije koje provode izraelskih vojnih snaga.
Otkako je Izrael okupirao istočni Jerusalem 1967. godine, uključujući Stari grad u kojem se nalazi Al-Aksa, izraelske ultranacionalističke grupe zalagale su se za nametanje “punog suvereniteta” nad tom lokacijom, izazivajući zabrinutost da će palestinska i islamska priroda te lokacije biti izmijenjena.
Izraelska kontrola istočnog Jerusalema krši nekoliko principa međunarodnog prava, koji propisuje da okupatorska sila nema suverenitet na teritoriji koju okupira i da na njoj ne može praviti nikakve trajne promjene.
Predloženi plan naišao je na odbijanje Palestinaca koji su rekli da će to “povući regiju u peć vjerskog rata”.
Viši predsjednički komitet za crkvena pitanja u Palestini naveo je u saopćenju da se plan mora zaustaviti.
Palestinci se dugo plaše da se postavljaju temelji za podjelu Al-Akse između jevreja i muslimana, baš kao što je Ibrahimova džamija u Hebronu podijeljena devedesetih godina prošlog stoljeća.
Oni navode nedavno povećanje broja izraelskih ultranacionalista koji posjećuju Al-Aksu pod policijskom zaštitom bez palestinske dozvole.
U 2009. godini 5.658 doseljenika ušlo je u ovaj kompleks u takvim upadima, a u 2019. godini, neposredno prije pandemije Covid-19, broj se, prema nekim procjenama, popeo na 30.000.
U svom intervjuu Halevi je također predložio da se ukine administracija Jordana nad Al-Aksom.
Hašemitska kraljevska jordanska porodica decenijama je čuvala i muslimanska i kršćanska sveta mjesta u Jerusalemu – uključujući Al-Aksu – kao dio delikatnog međunarodnog aranžmana poznatog kao “status quo”.
Lavlja kapija (Bab al-Asbat)
“Ako se oni ondje mole, to ne čini cijeli Brdo hrama svetim mjestom za muslimane. Nije bilo i neće biti”, rekao je Halevi, koristeći jevrejski izraz Brdo hrama za Al-Aksu.
“Uzet ćemo sjeverni kraj i ondje se moliti. Cijela planina za nas je sveta, a Kupola na stijeni je mjesto na kojem je stajao Hram. Ovo bi trebalo da nam bude smjernica”, dodao je Halevi.
Zakonodavac također nastoji promijeniti procedure dobivanja dopuštenja za pristup jevrejima koji posjećuju Al-Aksu, zahtijevajući da im bude dozvoljeno da uđu u kompleks kroz sve kapije, a ne samo kroz jugozapadnu Marokansku kapiju.
Marokanska kapija, ili Bab al-Magharba, jedina je kapija od petnaest ulaznih tačaka džamije pod punom kontrolom izraelskih vlasti kojoj nijedan Palestinac ne može pristupiti.
Prošlog septembra izraelski ultranacionalisti upali su u Al-Aksu preko Lavlje kapije (Bab al-Asbat), što je prvi put da su ušli u dvorišta džamije s ove kapije od izraelske okupacije istočnog Jerusalima.
Mnogi Palestinci zabrinuti su da dopuštanje naseljenicima da uđu kroz različite kapije signalizira pomak ka proširenju izraelske kontrole nad ovim kompleksom i promjenu “statusa quo”.
