Prije dolaska električnih frižidera i zamrzivača, ljudi širom Finske bi izvukli blok leda iz rijeke ili jezera prije proljetnog otopljenja, debelo ga prekrili izolacijskim slojem piljevine i slagali u štale, jame ili ledene podrume kako bi zaštitili proizvode od toplog vazduha ljetnjih meseci.

Usred globalnog zagrijavanja i sve nepredvidivijih kraćih zima, moderan zaokret u tradicionalnoj tehnici jään säilöminen (očuvanja leda) sada se promiče kao način da se spase evropska skijališta na malim i srednjim visinama koja se bore da prežive.

Prošlog mjeseca, veliko francusko alpsko skijalište Alpe du Grand Serre u Isèreu objavilo je da je prinuđeno da se zatvori jer ne može sebi priuštiti da postane cjelogodišnja destinacija kako bi nadoknadila svoju kraću zimsku sezonu.

Finci su decenijama koristili piljevinu za očuvanje snijega, uključujući i zimske sportove. U skorije vrijeme, postavili su prostirke napravljene od ekstrudiranog polistirena, istog materijala koji se koristi u izolaciji kuća u nordijskim zemljama, za koji proizvođači kažu da traje više od 20 godina.
Prostirke su u upotrebi na skijalištima u Finskoj već nekoliko godina – uključujući Levi u Kittili i Ruka u Kuusamou – ali ovo je prva sezona da njihovi proizvođači, finska kompanija Snow Secure, isporučuju skladišta za snijeg izvan Finske.

Koristi se u Tromsø Alpinparku u Krokelvdalenu u Norveškoj i Saas-Feeu, u Sastalu u Švicarskoj, a od sljedeće godine u Sijera Nevadi u Andaluziji, Španija, najjužnijem skijalištu u Evropi, Tirol Basin u Wisconsinu i Ski Apache u New Meksiku u SAD-u.

Princip takvog čuvanja snijega je prikupljanje snijega na kraju sezone za skladištenje i korištenje na početku sljedeće. Marko Mustonen, poslovni menadžer skijališta Levi u Kittili, rekao je da je počelo recikliranje snijega 2016. kako bi se garantovalo da bi mogao biti otvoren na vrijeme za godišnji slalom Svjetskog kupa u novembru. Početak zime je, kako je rekao, sve manje predvidljiv – čak i u sjevernoj Finskoj. "Vremenski okvir kada dobijemo pravu zimu, što znači da temperature stalno idu ispod nule, može biti od početka oktobra do sredine novembra."

Pravljenje snijega „kada nam majka priroda dozvoli da pravimo snijeg“ takođe znači da se odmaralište ne mora oslanjati na energetski intenzivniji vještački snijeg kada su temperature toplije, dodao je.

On je rekao da je nivo snijega na glavnim stazama ovog odmarališta ove sedmice bio isti kao na istoj tački prošle godine, uprkos tome što su septembar i oktobar bili izuzetno topli i temperature zraka ispod nule samo u posljednjih nekoliko dana. “Budući da imamo recikliranje snijega, uspjeli smo učiniti potpuno isto kao i prošle godine za početak skijaške sezone.”

Levi je primao upite iz skijališta širom Evrope o skladištenju snijega, rekao je Mustonen. "Postaje sve veći interes i dobijamo mnogo skijališta sa Alpa i drugih evropskih skijališta koji pitaju za to", rekao je. “Bili su znatiželjni da čuju rezultate i kako to radimo.”

Antti Lauslahti, izvršni direktor Snow Securea, rekao je da mogućnost garantovanja datuma otvaranja odmarališta omogućava preduzećima da pouzdano rezervišu osoblje, a turisti znaju da se neće suočiti s razočaranjem u posljednjem trenutku. “Početak sezone postao je vrlo nepredvidiv zbog klimatskih promjena.”

Očekuje se da će u sjevernoj Finskoj biti više snijega kao rezultat toplije klime koja unosi više vlage u zrak, ali veća varijabilnost, promjenjiva dužina sezone i kvalitet snijega predstavljaju značajne prepreke za zimske sportove.

"U jesen je potrebno više vremena za sezonski snježni pokrivač i može se otopiti ranije nego inače", rekao je geofizičar Sirpa Rasmus, istraživač sa Arktičkog centra Univerziteta Laponija. “Snijeg može doći u jesen, ali se onda djelimično ili potpuno otopi, i opet i opet nekoliko puta.”

Kati Anttila, geofizičarka s Finskog instituta za okoliš, rekla je da promjene snijega već utiču na zimske sportove na jugu Finske, sa velikim varijacijama između zima.

U Helsinkiju je prosječna dužina snježne sezone između 1991. i 2020. bila 97 dana. Ali 2019. godine snježna sezona trajala je samo četiri dana. „U južnoj Finskoj već je veoma neizvesno da se organizuju skijaška takmičenja jer su snježni uslovi tako nepredvidivi, a na jugu su već bile zime kada skoro da nije bilo snijega“, rekla je ona.

"Ovo će, u kombinaciji sa sve većom količinom kiše i nedostatkom sunčeve svjetlosti zimi, učiniti južnu Finsku veoma mračnim mjestom tokom zime."