Prvog augusta dogodila se eksplozija u neboderu u ulici Barrikadnaya u Moskvi. U to vrijeme, u restoranu Balzi Rossi, koji se nalazio u prizemlju zgrade, održavao se privatni događaj. Prema Nacionalnom antiterorističkom odboru, u napadu su poginule tri osobe, a više od dvadeset ih je povrijeđeno.
Eksplozivnu napravu u restoran je dostavio kurir, koji je bio među poginulima, kao i zaštitar koji ga je spriječio da uđe u zgradu.
Navodno je restoran slavio rođendan načelnika ruskih Zračno-kosmičkih snaga, general-pukovnika Aleksandra Čajka: 27. jula napunio je 55 godina, a na pozornici restorana vidi se natpis "Alexander 55" (snimljen je na videu koji je objavio gost događaja).
Izvori na provladinim Telegram kanalima također tvrde da je proslava u Balzi Rossiju bila posvećena načelniku Zračno-kosmičkih snaga. Meduza izvještava o generalu koji je bio navodna meta napada, piše Meduza.
Aleksandar Čajko (ako je uistinu bio meta napada) postao je jedan od najviše rangiranih generala na koje su pokušani atentati od početka ruskog rata s Ukrajinom.
Čajko je imenovan za načelnika Zračno-kosmičkih snaga tek u maju 2026. godine, ali prije toga nije samo imao čin generala, već je obavljao i vodeće dužnosti u najvažnijim i politički najznačajnijim područjima za Rusku Federaciju: vodio je vojnu operaciju u Siriji i rusku ofanzivu u Kijevskoj regiji 2022.
Optužen je za brojne ratne zločine i nalazi se na listama sankcija Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, a odlikovan je i titulom Heroja Rusije (od 2020. godine).
Prema otvorenim izvorima, Aleksandar Jurjevič Čajko ima tipičnu vojnu biografiju. Rođen je 27. jula 1971. u Golicinu, Moskovska oblast. Završio je Suvorovljevu vojnu školu u Moskvi 1988. i služio kao kadet. Godine 1992. poslan je u Njemačku kao dio Zapadne grupe snaga.
Zatim se vratio u Rusiju i služio u Moskovskom vojnom okrugu, gdje je obavljao dužnost komandanta 2. Tamanske divizije. Godine 2001. Čajko je diplomirao na Akademiji Frunze, a 2012. na Vojnoj akademiji Generalštaba, koja obučava visoke oficire.
Godine 2013. unaprijeđen je u general-majora i komandovao je 1. tenkovskom armijom do 2017. (istom onom čiji su dokumenti dospjeli u ruke Oružanih snaga Ukrajine nakon povlačenja ruskih trupa tokom Kijevske operacije i postali vrijedan izvor informacija o gubicima ruskih Oružanih snaga).
Čajkovo ime spominje se u medijima u vezi s dvije epizode. Prva je njegova služba u Siriji, gdje je više od godinu dana (od septembra 2019. do novembra 2020., a zatim nekoliko mjeseci 2021.) komandovao cijelom grupom ruskih oružanih snaga u zemlji.
Na toj je poziciji Čajko zamijenio general-pukovnika Andreja Serdjukova, čiji je prethodnik bio Sergej Surovikin. Human Rights Watch je 2020. godine objavio izvještaj u kojem se detaljno opisuju akcije ruskih trupa, uključujući Čajka, u Siriji.
Prema podacima grupe za ljudska prava, tokom vremena kada su Surovikin, Serdjukov i Čajko vodili rusku grupu, najmanje 1.600 civila ubijeno je u borbama, prvenstveno u regiji Idlib i okolnim područjima. To uključuje napade na bolnice koje su ruske snage izvele tokom Čajkovog mandata.
Human Rights Watch je ukupno dokumentovao 46 napada na ciljeve gdje nisu otkrivene neprijateljske trupe ili vojna oprema. To, prema organizaciji, isključuje slučajnu prirodu takvih napada na civilne ciljeve.
Međutim, aktivisti za ljudska prava nisu uspjeli otkriti nikakve konkretne detalje koji bi povezali operacije s Čajkovim naređenjima.
Na sastancima Vijeća sigurnosti UN-a i dvije sjednice Vijeća za ljudska prava iznesene su optužbe za nezakonite napade na škole i bolnice. Rusija je imala koordinate bolnica putem UN-ovog mehanizma za dekonflikciju (sprečavanje sukoba), a ipak je izvela napade na te objekte.
Nadalje, u januaru 2020. Čajko je lično izvijestio Putina i Šojgua o napretku operacija. U tim okolnostima teško je zamisliti da nije bio svjestan postupaka vlastitih trupa i da ne snosi odgovornost za brojne napade na civilne ciljeve.
Ipak, nakon službe u Siriji, Čajko nije bio procesuiran, već je postao Heroj Rusije – titula koju mu je 2020. dodijelio Vladimir Putin.
U junu 2022. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo je dodalo Aleksandra Čajka na svoju listu osoba koje podliježu sankcijama zbog pružanja pomoći režimu Bashara al-Assada, ali bez navođenja konkretnih zločina za koje je optužen.
Čajkove aktivnosti kao komandanta grupe vojnika koja je napredovala prema Kijevu u februaru i martu 2022. godine nešto su poznatije.
Brojni ratni zločini protiv civilnog stanovništva zabilježeni u Buči i drugim lokacijama sjeverozapadno od Kijeva, uključujući vansudska ubistva i mučenja, počinjeni su od ruskih vojnika pod Čajkovom vrhovnom komandom.
Da su se ubistva dogodila tokom okupacije tih naselja od strane ruskih trupa (a nisu kasnije inscenirana) dokazale su brojne nezavisne istrage, uključujući Meduzu, koja je objavila analizu videosnimaka koje su dostavili ukrajinski vojnici.





