Nakon lokalnih izbora 2020. godine, imali smo priliku čuti iz centrale Stranke demokratske akcije poruke o tome kako će se pristupiti analizi izbornih rezultata i promjenama unutar struktura SDA na nižim nivoima. Prije analize rezultata posljednjih izbora, ali i promjena u vezi s njima koje su do sada urađene, smatramo potrebnim vratiti se malo unazad. Naime, na 6. kongresu SDA, a koji je organiziran nakon što je Sulejman Tihić kao predsjednik SDA preselio na drugi svijet, Bakir Izetbegović, prirodno, uz veliku podršku delegata Kongresa, preuzeo je vodstvo nad najvećom i najjačom bošnjačkom, odnosno bosanskohercegovačkom strankom.

Od samog početka njegovog mandata mogli smo svjedočiti najavama o “čišćenju stranke”.
I zaista, iako je taj proces tekao suptilno i nije se posebno medijski eksploatirao, ako promotrimo one koji su tada bili na samom vrhu stranke, uvidjet ćemo da veliki broj njih, na ovaj ili na onaj način, više nije tu gdje je bio, a mnogi od njih više nisu ni članovi SDA. Spisak je podug, a na njemu se nalaze čak i tadašnji potpredsjednici, generalni sekretar, predsjednici kantonalnih odbora, članovi Predsjedništva SDA, ministri u Vijeću ministara i Vladi Federacije, zastupnici na svim nivoima političkog organiziranja. Također, pojedini ljudi koji su smatrani ili koji su sebe smatrali “sivom eminencijom SDA”, to jeste ljudi koji su često u pozadini donosili odluke, nisu više dobrodošli u centrali na adresi Mehmeda Spahe. Zajedničko za većinu njih jeste to da su bili duboko kompromitirani, da su više radili za lično nego za opće i da su u konačnici svojim prisustvom u prvom “safu” SDA izazivali negativne reakcije kod simpatizera i glasača SDA.

Na posljednjem, 7. kongresu SDA, prvom koji je Bakir Izetbegović pripremao iz pozicije predsjednika stranke bez utjecaja gore navedenih ljudi, u najviše organe SDA ušli su neki novi ljudi, a čije je prisustvo u tim organima do jučer bilo nezamislivo. Tako su s liste predsjednika Izetbegovića u Predsjedništvo, između ostalih, ušla dva univerzitetska profesora, Admir Mulaosmanović i Sanjin Kodrić, regionalno poznati i uspješni glumac Emir Hadžihafizbegović i mladi, veoma perspektivni Haris Zahiragić, koji je kao takav, prema informacijama koje imamo, postao najmlađi direktno izabrani član Predsjedništva SDA. Poruke koje je takvim izborom poslao Izetbegović sasvim su jasne, rukovodstvu SDA potrebni su intelektualci, akademski ljudi, osobe ostvarene u svojim strukama, ali i mladi i hrabri političari koji uspješno artikuliraju i iznose svoje političke stavove.

Da se vratimo na izbore 2020. godine. Na istim je SDA osvojila sasvim korektnih 274.625 glasova (bez Doboja i Srebrenice, u kojima će izbori biti ponovljeni). S takvim rezultatom SDA je zadržala status uvjerljivo najjače stranke u Bosni i Hercegovini, iako se do danas pokušava stvoriti drugačija slika u javnosti. Sama SDA dobila je više glasova nego sve stranke “Četvorke” zajedno. Kada su u pitanju nova lica koja su ispred SDA izabrana na lokalnim izborima 2020. godine, SDA se može pohvaliti da u svojim redovima ima najmlađeg načelnika u FBiH, a to je mladi Vedad Jusić, koji je doslovno “pomeo” konkurenciju u Brezi.
Osim njega, ispred SDA u lokalna vijeća izabrano je 177 mladih vijećnika, što je fascinantan broj mladih ljudi, a pojedine stranke koje se pokušavaju predstaviti kao pobjedničke nisu osvojile ukupno toliko mandata.

Međutim, uprkos navedenom, ono što je za svaku pohvalu jesu poruke koje smo čuli od rukovodstva SDA, a to je da nisu zadovoljni rezultatom i da su potrebne promjene, posebno u gradskim sredinama, a u kojima je otvoren javni poziv za “urbane face”, kako realizirane i iskusne ljude, tako i za nova mlada lica. Na tragu toga, svoj aktivniji angažman kroz SDA najavio je bosanskohercegovački režiser Ahmed Imamović, a na društvenim mrežama i u medijima iz pozicije SDA, uprkos smjeni na mjestu ministra, sve je aktivniji poznati sarajevski arhitekta Faruk Kapidžić, koji je za kratak period mandata ministra u Kantonu Sarajevo osvojio velike simpatije šire javnosti. Osim navedenih, sve je veći broj ljudi, posebno mladih, koji se odazivaju na poziv koji je uputio Izetbegović.

Na posljednjoj sjednici Predsjedništva SDA došlo je i do određenih smjena lokalnih općinskih organa širom Bosne i Hercegovine i uvođenja povjereništava. Kako su najavili u zaključcima Predsjedništva, navedena povjereništva samo su početak jer su zaduženi svi kantonalni odbori da dodatno analiziraju rezultate lokalnih izbora u lokalnim sredinama i da predlože mjere i rješenja koje će dovesti do popravljanje stanja u istim.

S obzirom na to da su rezultati u Kantonu Sarajevo izazvali posebnu pažnju u javnosti, ali i da je SDA u istom izgubila vlast u 3 općine, posebno ćemo se referirati na Kanton Sarajevo. SDA je, kada je Kanton Sarajevo u pitanju, uspjela zadržati vlast u Općini Novi Grad kao u najmnogoljudnijoj općini u cijeloj FBiH. Osim Novog Grada, SDA je uspjela zadržati vlast u općinama Hadžići, Ilijaš, Vogošća i Trnovo. Logično, navedeni općinski odbori su radi pobjede koju su ostvarili dobili povjerenje Predsjedništva SDA. Općinski odbori Ilidža, Novo Sarajevo i Centar, a u kojima je SDA izgubila načelnika i imala nešto lošiji rezultat za općinska vijeća, smijenjeni su i uvedena su im povjereništva. Ukoliko pogledamo sastave povjereništava koja trebaju provesti izbore u narednom periodu, vidjet ćete da se u njima nalaze ljudi koji zaista mogu biti suštinska promjena. Od univerzitetskih profesora, preko provjerenih kadrova koji dobivaju podršku građana u već nekoliko izbornih ciklusa, pa sve do novih mladih kadrova koji su se dokazali u svojim sredinama, poslovima i strukama. Osim promjena u navedena tri općinska odbora, najavljena je u perspektivi i promjena u Kantonalnom odboru SDA KS, prilikom čega je prihvaćena ostavka Fikreta Prevljaka, koji je postupio veoma odgovorno, kako i dolikuje generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Ukoliko uzmemo u obzir sve navedeno, možemo izvan svake razumne sumnje zaključiti da se promjene unutar SDA dešavaju. Možda ne tako radikalno kako bi pojedini dobronamjerni ljudi željeli, ali ni tako radikalno kako bi drugi, ne tako dobronamjerni ljudi također željeli.
SDA je ipak pobjednička stranka koja, istini za volju, uprkos pobjedi, zaista treba promjene, ali one moraju biti zasnovane na principu “dva puta mjeri, jednom sijeci”. SDA, kao i njen lider Bakir Izetbegović ne smiju sebi dozvoliti populizam i makijavelistički pristup tako da “puste krv” ili “bace nečiju glavu masi” svaki put kada mediji i javnost to zatraže. Takav pristup bio bi opasan, a ta usmjerena i projektirana “javnost” ne bi prestala tražiti glave sve dok ne bi došla do posljednje.

Međutim, SDA mora pažljivo detektirati kojim je funkcionerima SDA lično važnije od općeg, koji su se to funkcioneri otuđili od naroda – a samim tim otuđili i SDA od naroda u očima tog naroda – i, uvjetno rečeno, zahvaliti im se. U nekim slučajevima to će se desiti samo od sebe, jer kao i u svakoj ozbiljnoj organizaciji, tako i u SDA, postoje određeni ljudi koji u svom nekritičkom pristupu sebi očekuju da će baš oni biti promjena koja se najavljuje, a realno, oni i ne mogu biti dio rješenja upravo zato što su dio problema. Oni će, kada vide da se ipak neće uspjeti nametnuti, sami praviti odstupnicu i tražiti svoje mjesto u nekoj drugoj stranci, vjerovatno na nekoj od “političkih deponija” SDA. Tim bolje jer “ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da zvijeri pokažu svoj trag”.

S druge strane, SDA treba u svojim redovima, ali i izvan svojih redova, prepoznati ljude od profesionalnog i moralnog ugleda, od ličnog integriteta, ali koji su ujedno i dovoljno hrabri i odlučni da se suoče sa sve opasnijim populističkim pokretima koji napadaju na pozicije SDA, a zatim im kao takvim i dati šansu.

Ukoliko SDA uspije provesti sve najavljene procese, sasvim je sigurno da će se ovih cca 280.000 glasova veoma lahko uvećati za od 20 do 30 posto na izborima 2022. godine, a što će biti sasvim dovoljno da SDA kao iskusni vozač ima mogućnost formirati stabilnu vlast i da bez “kamenčića u cipelama” u vidu lokalnih bošnjačkih stranaka nastupi suvereno na državnom nivou u najavljenim procesima ustavnih reformi.