Jedna od najčešće ponavljanih tvrdnji o početku rata u Bosni i Hercegovini – da je američki ambasador u Jugoslaviji Warren Zimmermann 28. marta 1992. godine nagovorio prvog predsjednika republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Aliju Izetbegovića da odustane od Cutileirovog (Lisabonskog) plana – nema uporište u historijskim izvorima. Do tog zaključka došao je historičar Alex Cruikshanks u radu objavljenom u uglednom naučnom časopisu Comparative Southeast European Studies.

Godinama je upravo ova tvrdnja od strane srbijanskih nacionalista korištena kao argument da su Bošnjaci i Sjedinjene Američke Države odgovorni za propast mirovnih pregovora i izbijanje rata u Bosni i Hercegovini. Međutim, Cruikshanks nakon analize diplomatskih dokumenata, memoara, medijskih izvještaja i naučne literature zaključuje da nema nijednog vjerodostojnog dokaza da su se Izetbegović i Zimmermann uopće sastali 28. marta 1992. godine.

Naprotiv, autor navodi da dostupni izvori pokazuju kako je Zimmermann tog dana bio u Prištini, gdje je učestvovao na javnim događajima i davao intervjue. Ni u memoarima Alije Izetbegovića ni Warrena Zimmermanna ne postoji spomen sastanka krajem marta 1992. godine, dok Zimmermann svoje susrete s predsjednikom BiH datira na 26. februar i 18. april.

Istraživanje pokazuje i da se priča o navodnom sastanku decenijama prenosila bez provjere izvora. Kako piše Cruikshanks, narativ se redovno pojavljivao među srpskim nacionalističkim autorima i američkim marginalnim medijima jer je služio za prebacivanje odgovornosti za neuspjeh mirovnih pregovora na Bošnjake i Sjedinjene Američke Države. Vremenom je, međutim, dospio i u pojedine naučne radove, pa čak i u dokumente korištene pred Haškim tribunalom.

Autor je pokušao rekonstruirati kako je ovaj narativ nastao i kako se proširio do te mjere da je postao gotovo općeprihvaćena "historijska činjenica". Iako nije mogao sa sigurnošću utvrditi njegov prvobitni izvor, zaključuje da je riječ o mitu koji se godinama nekritički ponavljao, uprkos tome što ga ne potvrđuje nijedan relevantan historijski dokaz.

Cijelo istraživanje možete pročitati na linku.