Posljednjih desetak dana na sjeveru Republike Kosovo povećan je obim tenzija između srpskog i albanskog stanovništva, a zbog odluke vlasti Republike Kosova o početku primjene ranijeg dogovora o zamjeni registarskih oznaka. Ova odluka naišla je na neodobravanje od strane srpskog stanovništva koje je počelo s protestima na graničnim prelazima. Također, vlasti Republike Srbije reagirale su na trenutnu situaciju tako da svoju vojsku pripreme za borbeno dejstvo. O ovim temama za Stav govori zamjenica premijera Republike Kosovo Emilija Redžepi, koja je ujedno i prva Bošnjakinja na ovoj poziciji u historiji Kosova.
STAV: Prva ste Bošnjakinja koja je imenovana na poziciju zamjenice premijera Republike Kosovo. Šta to znači za Bošnjake na Kosovu te šta je bio dosadašnji fokus Vašeg djelovanja?
REDŽEPI: Da i to je historijska vrijednost za nas Bošnjake koji smo ustavna kategorija, autohtoni narod na Kosovu, a po broju stanovnika smo iza albanskog i srpskog naroda. Međutim, ja sam veteran u politici, u četiri saziva izabrana sam za zastupnicu u Parlamentu Republike Kosovo, bila sam zamjenica ministra ekonomskog razvoja i energetike, ministrica lokalne samouprave u vladi Kurtija, gdje smo, po našem mišljenju, nezakonitim obaranjem Kurtijeve tadašnje vlade odlučili da ostanemo u opoziciji, što nije u interesu manjinskih stranaka da ne budu uz vladajuću stranku i to jako rijetko čine.
Tu smo kao NDS stranka pokazali jaku principijelnost, svoj karakter i viziju, da ostajući u opoziciji mi gradimo snažnu poziciju u budućoj vladi. To se pokazalo ispravnim da prvi put iz redova Bošnjaka neko bude postavljen na tako visoku poziciju u vladi Kosova, gdje je praksa svih albanskih političkih stranaka, od rata pa do sada, bila da se na toj poziciji strogo nalazi samo pripadnik srpskog naroda. No, ja nisam na ovoj poziciji samo zbog svog nacionalnog bošnjačkog identiteta nego zbog odgovornog i profesionalnog političkog iskustva zasnovanog na zaštiti, očuvanju i njegovanju prava manjinskih naroda u našoj državi u skladu s Ustavom i svim zakonskim regulativama.
Pozicija zamjenice premijera jeste satisfakcija, ali i veće političko breme, samim time fokus smo stavili na veća pravno-politička iskušenja poput ostvarivanja kvote zaposlenosti pripadnika manjinskih zajednica, doradu pravnih proceduralnih akata za realiziranje ustavnih prava u praksi, na praćenje zakona o poštovanju upotrebe službenih jezika u administraciji, otklanjanje nepravilnosti i nepravdi koje su se dešavale manjinskim zajednicama pa i Bošnjacima na Kosovu, poboljšanju zastupljenosti u predstavničkim institucijama, te smo na terenu ubrzali proces izgradnje socijalnih kuća, zatim na finansijske podrške raznim start up biznisima, prije svega žena i mladih, dali smo podršku našim poljoprivrednicima, radili na osiguranju udžbenika, poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga i na brojnim drugim konkretnim aktivnostima od značaja za sve manjinske zajednice na Kosovu, uključujući tu i nas Bošnjake.
STAV: Nova Vlada Republike Kosovo nije pristupila inicijativi “Mali Šengen”, koja je prije nekoliko mjeseci preimenovana u “Otvoreni Balkan”. U isto vrijeme, Albanija je pristupila navedenoj inicijativi. Da li je suprotan stav povodom ovog pitanja utjecao na odnose dvije prijateljske države Kosova i Albanije?
REDŽEPI: Inicijative “Mali Šengen” i “Otvoreni Balkan” su tako koncipirane da profitira najviše i uglavnom Srbija; kao izvoznik dobija široko tržište na Kosovu i šire, te izlaz na more preko Albanije, a to su nezaslužene beneficije i prenebregavanje njene agresorske prošlosti po pitanju ratnih zločina i materijalne štete, a i otvara joj se bezuvjetni put lahkog ulaska u Evropsku uniju. Naša vlada analizira i dalje cjelokupan ovaj proces i sigurno ćemo pronaći najbolji mogući put za ekonomski razvoj naše zemlje, koji sigurno na bilo koji način neće ići na štetu naših građana. Znamo i činjenicu da Albanija nema neriješenih pitanja sa Srbijom, a ovim bi imala ekonomske koristi za koncesije luke u Draču, kao i povećanje turizma od srbijanskih posjetilaca na njihovo jeftino primorje, i ne samo to, pa je logično da se i Albanija kao i svaka druga država rukovodi isključivo sopstvenim interesima.
Bez obzira na sve druge, stav naše Vlade je da prvo moramo riješiti međusobna maligna pitanja pa tek onda kao jednaki dobronamjerni susjedi izgrađivati međusobnu saradnju, a taj proces pregovaranja i sprovedbe će duže potrajati do onog momenta kada svi u regiji trebaju nas prihvatiti kao ravnopravnog aktera ove priče.
STAV: U prethodnim danima glavna tema u regiji jesu dešavanja na prelazima Jarinje i Brnjak, koji su blokirani od kosovskih Srba, a zbog odluke o reciprocitetu tablica. Dogovor o tablicama potpisan je u Bruxellesu još 2016. godine. Zbog čega onda ovakva reakcija kosovskih Srba?
REDŽEPI: Riječ je o međudržavnoj granici Kosova i Srbije, a ne, kako to srpska strana naziva, “administrativnim prelazima”. Sve što je naša Vlada uradila utemeljeno je na Ustavu Kosova i dogovorima u Bruxellesu. Znači da je 15. septembra istekao zadnji petogodišnji rok za preregistraciju vozila s oznakama gradova na Kosovu kao i novijoj prelaznoj opciji sa KS oznakom. To su naši, tačnije kosovski građani srpske etničke pripadnosti na sjeveru trebali u proteklom petogodišnjem periodu preregistrovati na važeće RKS tablice, kao i svaki drugi građanin naše zemlje bez obzira na njegov nacionalni identitet. Recipročna mjera je vezana samo za probne tablice vozilima iz Srbije i nije nova jer je bila početa i s naše strane tokom ljeta 2015. godine, ali je samoinicijativno prekinuta od tadašnje vlade. Dakle, nema ničeg novog i neočekivanog, sve je u skladu s važećim zakonom i briselskim dogovorom i mi vršimo implementaciju toga.
STAV: Vojska Srbije objavila je da se nalazi u pripravnosti, o čemu su javnost obavijestili najviši srbijanski vojni zvaničnici. Kakvo je trenutno stanje na Kosovu te da li stanovnike Kosova zabrinjava reakcija Srbije?
REDŽEPI: Stanje je pod kontrolom. Pravo na protestiranje je našim Ustavom zagarantirano svim građanima, pa čak i u ovakvom slučaju, kada je ono bez pravne osnove zato što se iziskuje nešto nelegalno, odnosno prosvjednici traže da i dalje u javnom saobraćaju sudjeluju neispravna, neregistrirana i nelegalna vozila, a to se ne toleriše nigdje na svijetu pa ni kod nas. Što se, pak, tiče vojne pripravnosti VS i helikopterskih patroliranja u blizini naše granice, ne bih uopće da komentiram, jer je naša vlast, a i naši građani potpuno ravnodušni. Jednostavno, to su politikantski manevri za unutrašnju dnevnopolitičku upotrebu u Srbiji.
STAV: U kojoj će se mjeri aktuelna dešavanja odraziti na predstojeće pregovore između Kosova i Srbije koji se odvijaju posredstvom Evropske unije?
REDŽEPI: Moj stav i javno mišljenje jeste da je svakom problemu ili konfliktu mjesto razgovora za stolom, kroz dijalog i normalizaciju odnosa, ali samo na ravnopravnoj osnovi bez bilo kakve vrste diskriminacije jedne strane, poštujući i uvažavajući jedni druge, i tako zajedničkim snagama progresivno ići naprijed prema putu EU kao sve dobrosusjedske zemlje. Ono što bi eventualno moglo biti novo je to da se naše dvije države izravno ili posredovanjem EU-a mogu dogovarati da uzajamno otklone suvišnu birokratsku proceduru, i to samo srbijanskog nepriznavanja registarskih tablica RKS i naše uzajamno priznavanje registarskih tablica njihovih građana iz Srbije. Samo toliko. To “otvoreno” pitanje ne podrazumijeva i ne može obuhvatiti one druge dvije kategorije vozila – s oznakama kosovskih gradova i prelaznih KS tablica koje su sad već apsolutno ilegalne i kao takve moraju se totalno povući iz javnog saobraćaja na Kosovu.
STAV: Srbija se kontinuirano miješa u unutrašnje stvari svojih komšija. U prvom redu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova. Da li očekujete u narednom periodu da će zvanični Beograd prestati s njegovanjem ove prakse?
REDŽEPI: Vjerujem i da je međunarodna zajednica premorena srbijanskom konstantnom svakojakom demagogijom, te će uskoro morati poduzeti mjere za otklanjanje destruktivnog djelovanja prema bilo kojoj zemlji s namjerom destabilizacije mira na Balkanu. Svi smo umorni od takvih politika i sigurno da u ovom vremenu nema mjesta za takvo djelovanje.
STAV: Zbog poznatih razloga, Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju odnos kakav bi trebao biti. Da li zvaničnici s Kosova razumiju trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini? Možemo li očekivati u narednom periodu viznu liberalizaciju između dvije zemlje?
REDŽEPI: Naš premijer Albin Kurti je odmah po dolasku na vlast otklonio trgovinski reciprocitet uz obrazloženje da se ne mogu Bosna i Bošnjaci tretirati isto kao i Srbija i svi razumiju da je tamošnja bošnjačka volja i bosanska politika hendikepirana ustrojstvom trojne volje različitih članova Predsjedništva. Probosanske političke snage, u usporedbi s politikama u okruženju, jesu defanzivne, a da bi iznudile pozitivnu promjenu, trebaju odlučnije i nedvosmisleno tražiti potporu demokratske međunarodne zajednice i OHR-a, Trebaju ostvariti iskreno partnerstvo sa zemljama evroatlantske provenijencije, te izaći s jasnim i opravdanim elaboratom traženih promjena trodecenijskog statusa quo koji je nehuman i necivilizacijski za sve narode Bosne i Hercegovine. Bez konkretnog poduzimanja aktivnosti, nema promjena koje su nužne, a sve dok probosanske snage trpe, ni međunarodni faktor se neće uplitati da pomogne.
A ovako kako je, vrijeme radi samo u korist onih koji su počinili Genocid i betonira nesnosno stanje kako bi obesmislio daljnji opstanak hiljadugodišnjeg postojanja državnosti Bosne. To je samo moje mišljenje, podrazumijeva se da vi imate svoje političke predstavnike koji o tome brinu te ja nemam pravo da se miješam u političku unutrašnjost jedne zemlje. Zbog viznog režima s Bosnom, najvišu štetu trpi naš bošnjački narod jer su prekinute mnoge rodbinske, kulturne, emotivne, naučne, ekonomske, historijske, političke i sve druge veze, ali ovisi i od političkog establišmenta i intelektualne zajednice Bošnjaka u BiH te se čeka pokretanje mehanizama za otklanjanje tih barijera. A kao Bošnjakinja i zamjenica državnog premijera, uvjeravam vas da je Republika Kosovo spremna i voljna da izgradi prisne i kooperativne odnose s državom Bosnom i Hercegovinom, u korist svih građana naših dviju neovisnih država, radim puno na tome i tome se iskreno nadam.
