Tip citirane sintagme u obliku vokativa može se čuti u javnom prostoru. Međutim, to nije usamljen slučaj u kojem dolazi do “nepravilne” upotrebe vokativa u prezimenu, jer se i u neposrednijim jezičkim općenjima, uglavnom formalne prirode, isto može registrirati, gdje se prezimena muškaraca, koji su sagovornici onih s kojima se vodi razgovor, oslovljavaju u nominativnom obliku. Tako se i na raznovrsnim manifestacijama pozivaju muški predstavnici po imenu roda, tj. prezimenu, u obliku nominativa, pa se veli: Uvaženi profesore Ferhatović!, Poštovani efendija Hodžić!, Uvaženi profesore Balić!, Poštovani direktore Hadžić!, Cijenjeni predsjedniče Kadić! Dragi pjesniče Osmanović!, Uvaženi kolega Tomić! i sl.
Morfološko pravilo u tvorbi vokativa glasi da se na osnovu riječi dodaju nastavci vokativa, pa tako i oblicima prezimena osoba muškog roda, kao npr.: Deliću, Baliću, Musiću, Ferhatoviću, Hodžiću, Jazvine, Kadriću, Kahrimane, Kapore, Šumaru i sl.
Istini, ima i oblika koji ne dobijaju svoj poseban morfološki nastavak, kako se to vidi npr. kod prezimena koja završavaju na -a: Hadžavdija, Kalajdžija, Kuloglija, Musa, Šalja...; prezimena koja završavaju na velarni suglasnik: Felah, Pljevljak, Prevljak, Vrdoljak, i sl., gdje spada npr. i prezime tipa Zec; prezimena općeg postanja iz kategorije naziva životinja, kao npr. ornitonimi Golub, Svraka, Šljuka,Vrana, Vrabac, Vrebac, ili imena konja, npr. Šarac, Vranac, Zekan i sl., ili nekih drugih prezimena motiviranih iz animalnog svijeta, npr. Jež, Mačak...; izvedena prezimena nekim sufiksima, npr. Barimac, Kulovac, Rimac; neka višesložna prezimena kao npr. Bubalo, Rikalo, Šikalo, kao i neke druge kategorije. Kod prezimena koja su npr. hipokorističkog postanja, mijenja se akcent pa dugi uzlazni postaje dugi silazni: Góro > Gôro, Kálčo > Kâlčo, Péco > Pêco, Póljo > Pôljo itd.
Dakle, manje se grešaka pravi kod prezimena koja se ne mijenjaju, pa vokativ bude jednak nominativu, a mnogo je primjera gdje se vokativ treba obilježiti tj. upotrijebiti u svome morfološkom obliku. Ako se upitamo odakle ovaj proces, vjerovatno se radi o analogiji i procesima poopćavanja ove morfološke kategorije, iako je moguće da se radi i o određenim pomodnim jezičkim procesima uvezanim sa strane.
Malo više poštovanja prema rodu svome i drugome, pa makar ih samo pozivali!
