U Narodnom pozorištu Sarajevo počele su probe za dramsku predstavu "Sarajevski trgovac" autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala, čija će praizvedba biti upriličena 28. februara 2025. godine.

- "Sarajevski trgovac" priča je o Sarajevskoj hagadi, o njenom opstanku kroz ratove i ljudima koji su taj opstanak omogućili, ali je i priča o Sarajevu i Bosni i Hercegovini, te o tome koliko smo zaista sačuvali multikulturalnost na koju smo oduvijek bili jako ponosni - kazala je Faktoru Vedrana Božinović, umjetnička direktorica Drame Narodnog pozorišta.

Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura s njenih stranica, utvrđeno je da je Sarajevska hagada nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje Kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni, otprilike 1350. godine. Moguće je da je nastala kao dar za vjenčanje članova dviju tada poznatih familija Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi, štit s ružom (hebrejski shoshan) i krilom (hebrejski elazar), nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barcelone.

U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, a kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu, nije poznato.

Sarajevska sefardska porodica Cohen prodala je 1894. godine, vjerovatno u neznanju, Hagadu Zemaljskom muzeju za 150 tadašnjih kruna. Tih godina, jedan dolar vrijedio je pet kruna. Današnji ekvivalent tih 150 kruna bio bi 927 dolara. Coheni su apsolutno nestali, u Sarajevu ne živi više niko od članova te porodice i vjerovatno su nestali tokom holokausta, kada je stradalo 85 posto Jevreja u BiH.

Njemačke vojne snage koje su okupirale Sarajevo 1941. godine, odmah po ulasku u ovaj, tada jugoslavenski grad, tražile su od tadašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića da im preda Hagadu. Ipak, ona je zahvaljujući kustosu Dervišu Korkutu sakrivena u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj Drugog svjetskog rata. Korkuta i njegovu porodicu, zbog spašavanja Jevreja u Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata, izraelski muzej "Vad Yashem" proglasio je pravednicima.

Pedesetih godina prošlog stoljeća radnici Zemaljskog muzeja spriječili su krađu Hagade, a u najvećoj je opasnosti bila tokom troipogodišnje opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Nalazila se u sobi koja je bila izložena granatama, pa je najprije odnesena u podrumske prostorije muzeja. Odatle je ubrzo prenesena u trezor, prema nekim podacima Narodne, a prema drugim Union banke.

Kraj rata dočekala je u trezoru banke, a tadašnja Vlada BiH bila je nerijetko osumnjičena da je prodala Hagadu u zamjenu za oružje. Iz trezora je Sarajevska hagada konačno iznesena u novembru 2002. godine. Od tada je izložena i dostupna javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definiranim uvjetima u sarajevskom Zemaljskom muzeju. Konzervirana je i restaurirana 2001. godine.

- Hagada je neprocjenjiva, ne postoji iznos novca za koji bi se ona mogla kupiti - pričala je za Stav Aleksandra Bunčić, vrsna poznavateljica historije Hagade, koja je doktorirala na temu Sarajevske hagade na Zagrebačkom univerzitetu, a nakon toga je postdoktorske studije obavila u Jerusalemu.

- Sarajevska hagada pripada grupi od 15 sačuvanih srednjovjekovnih hagada koje su nastale na prostoru današnje Španije. U odnosu na ostale hagade koje su nastale na tim prostorima, u sarajevskoj su najopsežniji biblijski prikazi. Ona, također, ima i neke druge specifičnosti, posebno tumačenja biblijskih događaja i njihovih prikazivanja. Ikonografija Sarajevske hagade unikatna je u odnosu na neke druge i prikazi koji se pojavljuju u Sarajevskoj hagadi su jedinstveni - objasnila je Bunčić.

Kazala je i kako je Sarajevska hagada iznimno važna ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za odnos Španaca prema svom naslijeđu i kulturi.

- U Španiji je u to doba nastalo nekoliko hagada, među njima je i ova sarajevska. Iz tog vremena danas se u Španiji nalazi samo jedna hagada, to je Hagada iz Gobleta. Hagade svjedoče o turbulencijama i mogućnostima koje samo povijest, nekim svojim nenadanim tokovima, može da napravi. Danas je Sarajevska hagada važna zbog načina na koji interpretiramo svoju historiju. Ona je, u suštini, u vezi s jednim veoma negativnim historijskim događajem, izgnanstvom Jevreja iz Španije 1492. godine. A onda, nakon nekoliko stoljeća, ona na drugom kraju Evrope prouzroči nešto što mi danas tumačimo kao pozitivno. Sarajevsku hagadu mi u BiH smatramo dijelom našeg naslijeđa, ne zaboravljajući, naravno, gdje je i kada nastala.

Sarajevska hagada je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a 2017. godine je upisana u UNESCO-ov Registar memorije svijeta, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini svijeta.