Politika | 26.06.2025.

Analiza eksperta

Poništavanje presude "Kovačević" nije ni za veliku euforiju, ali ni za veliku tugu: BiH već jeste građanska država, iako sa "felerima"

Najveću zaslugu za donošenje ovakve presude Velikog vijeća imaju ministri Trojke u Vijeću ministara, koji u svim dešavanjima u vezi s ovom presudom nisu pokazivali nikakvo interesovanje, kako bi se taj postupak i odluka o podnošenju žalbe sveli u zakonske okvire.

Autor:  Enver Išerić

Nakon što je Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava poništilo prvostepenu presudu u predmetu "Kovačević", pojavili su se razni komentari.

Zakonski okviri

Ali, prije nego što se osvrnem na te komentare, moram konstatirati dvije stvari: najveću zaslugu za donošenje ovakve presude Velikog vijeća imaju ministri Trojke u Vijeću ministara, koji u svim dešavanjima u vezi s ovom presudom nisu pokazivali nikakvo interesovanje, kako bi se taj postupak i odluka o podnošenju žalbe sveli u zakonske okvire.

O odgovornosti ministra za ljudska prava, gospodina Hurtića, da i ne govorimo. On će biti upamćen kao ministar ministarstva u kojem radi ko šta hoće i kako hoće.

Zašto?

Zato što su agenti Vijeća ministara, koji su u sastavu njegovog ministarstva, podnijeli žalbu bez njegovog odobrenja i zato što nije tražio i insistirao da odluku o podnošenju žalbe donese Vijeće ministara. O zakonitosti "imenovanja" agentica da i ne govorimo. O tome se puno govorilo i pisalo.

Ali, ostaje upečatljiva izjava evroparlamentarke Tineke Strik, da je Sud bio pod velikim pritiskom raznih država i institucija da poništi svoju prethodnu presudu:

- Količina pritiska koju države i institucije vrše na Sud da poništi svoju presudu od 29. augusta 2023. je apsolutno nečuvena. To, također, pokazuje važnost njegovog ishoda.

Da je evroparlamentarka Strik bila u pravu, govori i omjer glasova za prvostepenu presudu 6:1 (bez pritiska) i omjer glasova za drugostepenu presudu 16:1 (s pritiskom). Ali, presude Evropskog suda se moraju poštovati i izvršavati.

Pritisci na Sud odvijali su se pred našim očima. To niko ne može poreći niti negirati. Pitanje je samo koliko su ti pritisci uticali na sudsku odluku.

Nema veze s unitarizacijom BiH

Ipak, ostaje nejasno zbog čega ovolika količina euforije i oduševljenja nekih pojedinaca za ovakvu drugostepenu presudu.

Da budemo vrlo jasni i precizni: ova drugostepena presuda, kojom je poništena prvostepena presuda u predmetu "Kovačević", nikako ne znači da je time "odobreno" legitimno predstavljanje za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ova presuda nema nikakve veze s unitarizacijom Bosne i Hercegovine niti je na putu te unitarizacije – ako uopšte neko ide tim putem. A ako neko vodi prema unitarizaciji, onda je to Milorad Dodik i SNSD sa svojim napadima na ustavni poredak.

BiH već jeste građanska država

Ova presuda nije na putu građanske države, jer Bosna i Hercegovina već jeste građanska država, ali s određenim "felerima" u Ustavu i Izbornom zakonu. Ti "feleri" se moraju otkloniti izmjenom Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ti feleri će se otkloniti implementacijom presude "Sejdić–Finci" i drugih presuda koje je donio Evropski sud za ljudska prava. Prvostepenom presudom "Kovačević", odnosno njenom implementacijom, za članove Predsjedništva Bosna i Hercegovina bi bila jedna izborna jedinica.

Implementacijom ostalih presuda Evropskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina ne mora, ali može biti jedna izborna jedinica. Ali se mora omogućiti svima, s prostora cijele države, da se kandiduju za članove Predsjedništva i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Prema tome, niti imaju razloga za veliko slavlje oni koji su presudu Velikog vijeća dočekali euforično, niti imaju velikog razloga za tugu oni koji su "navijali" za prvostepenu presudu i njeno potvrđivanje od strane Velikog vijeća. Znači, svima moraju biti osigurana prava da se kandiduju – samo trenutno u dvije izborne jedinice (dva entiteta).

Analizirajmo dobro, pa ćemo vidjeti po sadašnjem načinu izbora - koji mora biti zadržan, a to je građanski princip - da, naprimjer, kandidat iz reda Srba iz izborne jedinice Federacija Bosne i Hercegovine može dobiti više glasova u Federaciji nego u entitetu RS.

I ko je u tom slučaju član Predsjedništva? Da li onaj s više ili manje glasova?

To se moralo i mora osigurati - i s presudom "Kovačević" i bez nje. (Preporod.info)

 

Nasilje nad Ustavom

Išerić upozorava: Mora se zaustaviti Dodikovo nelegalno djelovanje i nova Vlada Rs-a je neustavna

Pravni ekspert

Išerićeva poruka "ustavnim stručnjacima" iz SNSD-a: Ovo je jedina istina o državnoj imovini i bonskim ovlastima

Nepoštivanje institucija

Antidržavno djelovanje "gospodina legitimnog": Zašto Čović više nikada neće biti član Predsjedništva BiH?

Ekspert pojašnjava

Išerić: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD-a, hoće li krivično odgovarati članovi CIK-a koji su prihvatili njegov potpis

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh