Pogreške u anketama još od 2016. godine
Tokom predsjedničkih izbora 2016. godine, većina anketa predviđala je pobjedu Hillary Clinton. Međutim, Trump je iznenadio mnoge pobjedom u ključnim državama poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina. Analitičari su kasnije utvrdili da su ankete podcijenile Trumpovu podršku među bijelim biračima bez fakultetske diplome i precijenile izlaznost mladih i manjinskih grupa koje su podržavale Clinton.
Na izborima 2020. godine, ankete su ponovo bile pod lupom. Iako su predviđale pobjedu Joea Bidena, razlika između kandidata bila je manja nego što su ankete sugerirale. Trump je uspio osvojiti više glasova nego što su mnoge ankete predviđale, posebno u državama poput Floride i Teksasa. Glavni problemi uključivali su pristranost uzorka i nisku stopu odgovora među Trumpovim pristašama.
Na izborima 2024. godine ankete su ponovo bile netačne, predviđajući tijesnu utrku između Trumpa i Kamale Harris. Međutim, Trump je uspio osvojiti ključne kolebljive države i osigurati pobjedu. Analitičari su istaknuli da su ankete podcijenile Trumpovu podršku među ruralnim biračima i precijenile podršku Harris među urbanim biračima. Također, efekt društvene poželjnosti mogao je igrati ulogu, jer su neki birači možda bili neiskreni u svojim odgovorima zbog straha od osude.
Zašto su ankete često netačne? Pogled kroz prizmu Donalda Trumpa
Jedan od glavnih razloga za netačnost anketa su metodološke greške. Ako se anketa ne provede pravilno, rezultati mogu biti iskrivljeni. Naprimjer, loše formulirana pitanja ili korištenje neadekvatnih uzoraka mogu dovesti do netočnih rezultata. Trump je često isticao da su ankete pristrane jer ne uzimaju u obzir sve demografske grupe, posebno one koje ga podržavaju.
Niska stopa odgovora također može utjecati na tačnost anketa. Kada mali broj ljudi odgovori na anketu, rezultati mogu biti nepouzdani. Trumpove pristalice možda su manje skloni sudjelovati u anketama, što može dovesti do potcjenjivanja njegove podrške. Efekt društvene poželjnosti, gdje ispitanici daju odgovore za koje misle da su društveno prihvatljivi, također može iskriviti rezultate.
Čak i ako su podaci točni, njihova pogrešna interpretacija može dovesti do netačnih zaključaka. Trump je često tvrdio da su mediji i analitičari pogrešno interpretirali ankete kako bi umanjili njegovu popularnost.
Trump je vješto koristio netačnosti anketa u svoju korist. Tokom svoje kampanje često je isticao da su ankete protiv njega netačne i da ne odražavaju stvarno stanje na terenu. Ova strategija pomogla mu je mobilizirati svoje pristalice i potaknuti ih da izađu na izbore.
Ankete su korisne, ali imaju svoja ograničenja. Metodološke greške, pristranost uzorka, niska stopa odgovora, efekt društvene poželjnosti i pogrešna interpretacija podataka mogu utjecati na njihovu tačnost. Donald Trump iskoristio je ove slabosti kako bi ojačao svoju poziciju i mobilizirao svoje glasače, što mu je u konačnici i donijelo uvjerljivu pobjedu.
