Obilježavanje je počelo u prijepodnevnim satima mirnom šetnjom "Put istine i sjećanja" i učenjem Jasina na Šehidskom mezarju u Vitezu.
Zatim je upriličeno polaganje cvijeća i odavanje počasti na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima, između ostalih, bio je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
"Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine i u Ahmićima na današnji dan prije 28 godina. Ovo se ne smije zaboraviti, jer zaborav je opasan, može da odvede u ponavljanje zločina", poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na obilježavanju 28. godišnjica masakra nad bošnjačkim civilima u Ahmićima kod Viteza.
"Danas se sjećamo i odajemo poštovanje prema svih 116 mučki ubijenih civila u Ahmićima. Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo u BiH u periodu 1992-1995. godine i u Ahmićima na današnji dan prije 28 godina. Uvijek ćemo se toga sjećati, prenosit ćemo to mlađim generacijama. Ovo se ne smije zaboraviti, jer zaborav je opasan, zaborav može da odvede u ponavljanje zločina", istakao je Džaferović.
Naglasio je da "nikada neće odustati od istine i pravde".
"I prošle godine smo sa ovog mjesta slali poruke da se kaže gdje se nalaze grobnice onih koji još uvijek nisu pronađeni i dostojanstveno ukopani. Prošle godine smo s ovog mjesta tražili pravdu, tražili da osim onih koji su inspiratori, nalogodavci, odgovaraju oni koji su bili izvršioci, ovdje je bilo mnogo izvršilaca", pojasnio je Džaferović.
Kako je kazao, i danas s obiježavanja ponavljaju te poruke. Prema njegovim riječima, poseban problem je društveni status koji se u pojedinim sredinama daje organizatorima ovog zločina, koji je okarakterisan kao zločin protiv čovječnosti.
"Ali nemojte zaboraviti da je komandant UNPROFOR-a u to vrijeme, čovjek koji je ovdje bio na dužnosti, da kada je vidio te slike kazao da je to genocid. Odaju se poštovanja, ukazuje čast zločincima koji su presuđeni u Haškom tribunalu, koji su glavni odgovorni za ovaj zločin ovdje. To nije put kako treba graditi međusobno povjerenje. Treba da gradimo međusobno povjerenje, da obnavljamo povjerenje, da živimo zajedno, izgrađujemo nađu domovinu BiH, ali postoje neki civilizacijski uzusi koji se moraju poštovati i ispuniti, a to je: 'Kažite gdje se nalaze grobnice'. Neka odgovaraju svi koji su to učinili", izjavio je Džaferović.
Porodice žrtava navode da ih cijela situacija oko "non papera", neslužbenog diplomatskog dokumenta koji govori o idejama razgradnje BiH, podsjeća na predratno stanje 1992. godine.
"O tom pitanju sam već govorio u bh. javnosti. Svi oni koji misle da mogu dalje dijeliti BiH, grdno se varaju. S ovog mjesta im to poručujem. Moraju znati da su to anticivilizacijska, barbarska stremljenja. BiH treba da se izgrađuje kao cjelovita, demokratska država. Nikada neće uspjeti u tim nakanama. Bolje im je da ne provociraju destabilizaciju situacije, da ne provociraju rat, jer svaki nasrtaj na BiH i njen teritorijalni integritet je ustvari novi rat", istakao je Džaferović.
Dotakao se i pisma koje je uputio predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu povodom dokumenta o promjeni granica na Zapadnom Balkanu.
"U pismu sam mu ukazao na ove stvari i zatražio da se od strane institucija EU odmah u startu onemogućavaju ovakve opasne ideje. Nije ovo nimalo situacija za zapostaviti. Svaki put kada neko i riječima dirne u teritorijalni integritet BiH treba odlučno i bez ikakve rezerve poslati poruku od strane nas koji nećemo dozvoliti da se ugrožava teritorijalni integritet naše zemlje", dodao je Džaferović.
"Prije 28 godina ovdje je počinjen genocid nad stanovnicima Ahmića. Cilj je bio da se potpuno uništi, da se ubije do zadnjeg, svaki stanovnik Ahmića, od djeteta od tri mjeseca, preko djece od par godina, žena, civila...", rekao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Istakao je da se "takve stvari ne bi ponavljale, oni koji su to osmislili, koji su to počinili, moraju biti primjerno kažnjeni".
"U slučaju Ahmića, to nije tako. Par nalogodavaca i par direktnih izvršilaca i 118 godina izrečenih kazni za 116 ubijenih - žena, djece, civila. Nalogodavci su već na slobodi. Za direktnim izvršiocima se još traga, kriju ih, kao što kriju i tijela ubijenih. Ne smijemo prestati raditi na tome da se tijela nađu, da nađu smiraj i da se kazne izvršioci i nalogodavci", poručio je Izetbegović.
Dodao je da nema smiraja u BiH dok se ne pronađu i ne kazne svi zločinci u Ahmićima i diljem zemlje.
Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava "16. april Ahmići", podsjetio je da ovo udruženje već 26 godina obilježava godišnjicu masakra.
"Ove godine obilježavamo u vrijeme pandemije i moramo se pridržavat epidemioloških mjera. Danas je ovdje trebalo biti pet do deset hiljada posjetilaca, ali takva je situacija. Poruka ove godine je da moramo graditi suživot s katolicima i da se ovo nikada i nikome ne ponovi", kazao je Ahmić.
Podsjetio je da svake godine apeluju da se pronađu posmrtni ostaci nestalih.
"Međutim, još niko neće da se pojavi i kaže gdje su ubijeni i ukopani. Naše je da se borimo, apelujemo i molimo da kažu gdje su", dodao je Ahmić.
