Edicija "Interpretacije iz bošnjačke književnosti" zamišljena je da obuhvati sve važnije žanrove usmene i pisane književnosti Bošnjaka, na način da ponudi slojevite interpretacije konkretnih književnih djela.
Uvidom u dosadašnja bavljenja bošnjačkom književnošću ostali smo zatečeni činjenicom da ne postoje radovi, kako manjeg tako i većeg obima, koji bi u širem pregledu razvoja stilskih formacija i žanrova ponudili praktično upotrebljive interpretacije. Pitanje koje se samo po sebi nametnulo jeste zabrinjavajuće nejak razvoj znanja o bošnjačkoj književnosti kroz nastavu osnovne, srednje škole i fakulteta. U cilju predupređenja nastalih i nastajućih problema u procesu uozbiljenja znanja o matičnoj književnosti, posegnuli smo za kreiranjem Edicije koja može odgovoriti potrebama svih nivoa znanja o bošnjačkoj književnosti", objašnjava prof. dr. Sead Šemsović koji je glavni urednik Edicije.
"Pristup usmenoj književnosti nužno je morao ostati izvan dijahronijskog sagledavanja – žanrovski, dok je pristup pisanoj književnosti dijahronijski – kroz stilske formacije, iz jednostavnog razloga što nam je želja da pokažemo osobine i osobenosti oba pravca u kojima se razvijala i dalje razvija ova knjiženost. Posebna je pažnja posvećena poetičkim karakteristikama stilske formacije i žanra unutar nje, kao i mijenama i konstantama u procesu razvoja poezije, proze ili drame.
Interpretacije su nastale na temelju podrobnih uvida u literaturu koja nastaje duže od jednog stoljeća. Različiti književnohistorijski, književnoteorijski i književnokritički radovi do danas su donosili raznolika znanja o bošnjačkoj književnosti, što je i omogućilo projektovanje i realizaciju ovih interpretacija. Uvidom u savremena teorijska sagledavanja brojnih pitanja iz raznolikih oblasti nauke o književnosti: teorija žanra, intertekstualnost, kulturalno pamćenje, imagološko čitanje, ratno pismo i slično, omogućilo je profiliranje interpretativnih strategija. Nismo se povodili za dosadašnjom praksom planiranja interpretacija prema nastavnim planovima i programima te programima nastave i učenja, već smo se služili naučnim postignućima iz date književne oblasti, pa smo metodičke principe prilagodili nauci i struci, a ne obrnuto. Vodeći se ovim principima, poglavlja knjiga nisu vezana za neki razred ili lekciju, nego za književnonaučni problem, koji će nastavnik lahko inkorporirati u lekciju namijenjenu bilo kom razredu, vodeći računa o uzrastu te definiranim ishodima i standardima obrazovanja", poručuje prof. dr. Sead Šemsović.