Pandemija korona virusa za Kubance je značila novi val ekonomskih nedaća, a u posljednjih nekoliko dana nezadovoljstvo je u velikoj mjeri kulminiralo o čemu govore protesti u više kubanskih gradova.

Demonstranti pozivaju na veću slobodu, poboljšanje životnih uslova, te zahtijevaju veći broj vakcina. Za trenutno stanje vlasti ponovo optužuju SAD, kojima se spočitavaju ranije uvedene sankcije. 

Prema pisanju svjetskih medija, ovi protesti spadaju među najveće u posljednjih tridesetak godina, što dovoljno govori o ozbiljnosti situacije. 

Američki predsjednik Joe Biden je podržao proteste na Kubi ističući u kratkom obraćanju novinarima da su oni poziv na slobodu od autoritarnog režima.

Među glavnim zahtjevima hiljada Kubanaca u konačnici je i promjena aktuelne vlasti koja nije učinila mnogo za poboljšanje životnih uslova kubanskih građana. 

Netrpeljivost između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kube započela je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je na čelu SAD-a bio predsjednik Dwight Eisenhower. Naime, u proljeće 1959. godine tadašnji lider Kube, Fidel Castro, doputovao je u posjetu Washingtonu nadajući se da će Eisenhower imati razumijevanja za probleme sa kojima se suočavala tadašnja Kuba. 

Eisenhower se nije obazirao na posjetu Castra, te do očekivanog sastanka nije došlo, što će biti okidač za početak dugogodišnje netrpeljivosti između SAD-a i Kube. U godinama koje su uslijedile, Kuba je uvela velike poreze na robu koja je dolazila iz SAD-a, a Castro je lično bio zaslužan za niz drugih mjera uvedenih prema SAD-u.

Washington je s druge strane uveo izuzetno radikalne mjere. Prije svega, prekinuta je trgovinska razmjena sa Kubom, kojoj su uvedene sankcije. O kakvom se razmjeru međusobne netrpeljivosti radi, govori činjenica da se posljedice tadašnjeg embarga osjete u velikoj mjeri i danas. 

Početak šezdesetih godina prošlog stoljeća donio je kulminaciju loših odnosa. Naime, američka administracija započela je s aktivnostima u smjeru svrgavanja Castra, a također su i prekinuti svi diplomatski odnosi sa Kubancima. 

Značajan događaj oblikovao je buduće odnose Kubana i SAD-a, a riječ je o u historiji poznatoj invaziji na "Zaljev svinja", koju je naredio tokom 1961. godine tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy. Na iznenađenje Kennedyja, invazija je propala i pretvorila se u pravi debakl. 

Od tada, Kuba je u očima svjetske javnosti postala "ozbiljan igrač", Castro se pozicionirao među respektabilne lidere. 

Značajni napori za normalizaciju odnosa među državama učinjeni su tokom vladavine administracije bivšeg predsjednika SAD-a Baraka Obame, o čemu govori postepeno zbližavanje Kube i SAD-a koje započinje tokom 2014. godine.