Donald Trump poduzeo je novi korak u svojoj protekcionističkoj eskalaciji svojevrsnom objavom trgovinskog rata cijelom svijetu. Američki predsjednik odlučio je uvesti recipročne carine na svoju vanjsku trgovinu. To, u načelu, znači oporezivanje kupovine od njegovih trgovačkih partnera po stopama jednakima onima koje nameću američkom izvozu.

Međutim, Trump sve strukturne, regulatorne, pa čak i fiskalne prepreke izjednačava s carinama. Konkretno, on želi nametnuti carine Evropskoj uniji kao odgovor na porez na dodanu vrijednost (PDV), koji Washington nepravedno tumači kao trgovinsku barijeru. Osim toga, Trump je najavio da će uskoro odobriti carine na automobile, čipove i farmaceutske proizvode.

Tarife još nisu određene i neće odmah stupiti na snagu. Umjesto toga, Trump će iskoristiti prijetnju kao pregovarački alat za smanjenje vrtoglavog trgovinskog deficita najveće svjetske ekonomije.

Trump je u četvrtak u Ovalnom uredu Bijele kuće potpisao memorandum kojim se pokreće administrativni postupak za Ured visokog predstavnika Sjedinjenih Država za trgovinu (USTR) i Ministarstvo trgovine kako bi počeli izračunavati nove carine. Taj se proces preklapa s onim koji je započeo 20. januara, svog prvog dana na dužnosti, kada je pokrenuo istragu o nepoštenoj trgovini i monetarnim praksama, fokusirajući se na zemlje s kojima Sjedinjene Države imaju trgovinski deficit.

Morat će se otkriti visina carina po državama i datum njihove primjene. Uzajamnost neće biti strogo simetrična, već će uzeti u obzir sve što Sjedinjene Države smatraju nepoštenom praksom, bilo regulatornom, monetarnom, fiskalnom ili drugom. Ministar trgovine Howard Lutnick predložit će posebne carine sa svim sastojcima u mješavini i obećao je da će izračuni biti spremni do 1. aprila kako bi Trump mogao djelovati. Za zemlje s kojima Sjedinjene Države imaju najveće trgovinske deficite to će biti pitanje sedmica, rekao je predsjednik.

Trump je tokom predizborne kampanje obećao svakoj zemlji koja naplati carinu na proizvod proizveden u Sjedinjenim Državama nametnuti "tačno istu carinu" na svoje proizvode. O tome je već govorio iz Ovalnog ureda Bijele kuće početkom prošle sedmice.  - Postoji jedna riječ: recipročan. Uveo bih recipročne carine sada za sve, jer mnoge zemlje koje misle da je način na koji se Trump prema njima ponaša tako užasan, a vi kažete: 'Oh, predsjednik Trump im je tako grozan', pa, naplaćuju nam carine. U Evropskoj uniji to je PDV, koji je vrtoglav, to je nešto slično carini - , rekao je.

PDV je porez na potrošnju domaćih i stranih proizvoda i, u tom smislu, nije protekcionistička mjera, iako su proizvodi koji se izvoze iz Evropske unije oslobođeni PDV-a i podliježu indirektnim porezima na odredišnim tržištima, koji su u SAD-u znatno niži nego u Evropi. Konceptualno, PDV uopće nije ekvivalent carini, ali ih Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro neutemeljeno predstavlja kao "epitetomski primjer" nepoštene trgovinske prakse.

Trump se također žalio na EU subvencije za evropske poljoprivredne proizvode i zdravstvene propise. “Evropa godinama zlostavlja Sjedinjene Države, a oni to ne mogu učiniti”, rekao je ranije ovog mjeseca. Sjedinjene Države takođe žele kazniti zemlje koje primjenjuju digitalni porez poput tzv. Google poreza.

Američki trgovinski deficit s Evropskom unijom, koji je Trump ciljao, na rekordnoj je razini, na 235,571 milijardu dolara u 2024. Relativna snaga dolara u odnosu na euro učinila je evropske proizvode konkurentnijima.  

Prema odobrenoj rezoluciji, pet elemenata uzet će se u obzir na integrirani način za izračun carina nametnutih svakoj zemlji. Prvo, one koje se ta zemlja odnosi na proizvode iz SAD-a. Drugo, svi "nepravedni, diskriminirajući ili ekstrateritorijalni porezi koje su trgovački partneri nametnuli američkim firmama, radnicima i potrošačima, uključujući poreze na dodanu vrijednost".

Treće, "necarinske barijere ili mjere i nepoštene ili štetne radnje, politike ili prakse, uključujući subvencije i opterećujuće regulatorne zahtjeve za američke tvrtke koje posluju u drugim zemljama." Četvrto, politike tečaja koje štete Amerikancima, niske cijene plaća i druge mjere koje smanjuju konkurentnost Sjedinjenih Država. I peto, svaka druga praksa koja se smatra nepoštenom.

Uzimajući sve u obzir, svaka carina je moguća. To je više pregovaračka strategija. U još jednom nedavnom govoru u Bijeloj kući, Trump je rekao:  - Puno smo potkradani, a Sjedinjene Države su umorne od toga da budu potkradane, tačka. Na kraju, ili će platiti vrlo, vrlo značajne carine ili će postići nekakav dogovor - , dodao je. Teza republikanske administracije je da su Sjedinjene Države otvorena ekonomija ("guska koja nosi zlatna jaja", nazvao ju je Trump) od kojeg svi imaju koristi.

Recipročne carine dižu u zrak klauzulu o najpovlaštenijoj naciji koja regulira pravila Svjetske trgovinske organizacije. Oni su šok za međunarodni trgovinski sistem, čija je pravila Trump odlučio potpuno ignorisati. Njegove odluke unijele su veliku neizvjesnost u globalnu ekonomiju.

Trump je već pokušao nametnuti recipročne carine tokom svog prvog mandata. Tada su republikanci u Kongresu predstavili zakon koji nikada nije odobren. U to su se vrijeme razmatrala dva glavna scenarija: druge zemlje bi smanjile svoje carine za Sjedinjene Države ili bi Washington povećao svoje.

Među zemljama potencijalno najviše pogođenim recipročnim carinama u strogom smislu je Indija, čiji premijer Narendra Modi u četvrtak posjećuje Bijelu kuću. Kako bi umirio Trumpa, Modi je već smanjio carine na neke proizvode i spreman je povećati kupovinu energije iz Sjedinjenih Država. Druge zemlje poput Japana, Vijetnama, Južne Koreje, Tajlanda, Tajvana i Brazila također nameću više carine na američke proizvode nego obrnuto.

Recipročne i univerzalne carine bile su neka od Trumpovih najznačajnijih obećanja u kampanji. Međutim, one nisu uključivale carine od 25% za Meksiko i Kanadu koje je on odobrio (i potom odgodio do 4. marta). Kini je obećao carine od 60% na sve njezine proizvode, iako je za sada uveo 10% (i morao je poništiti stope na uvoz ispod 800 USD, poput onih iz Sheina i Temua, zbog nemogućnosti njihove obrade). Trump je takođe u ponedjeljak uveo carine od 25% na aluminij i čelik, bez iznimke, učinkovito proširivši trgovinski rat na cijeli svijet.

Nafta, poluprovodnici, automobili, bakar i lijekovi čekaju svoj red.

Američki trgovinski deficit raste. Uvoz je ubrzan u drugom dijelu 2024. godine, dijelom kako bi se preduhitrilo nametanje carina Donalda Trumpa. Kao rezultat toga, za cijelu godinu Sjedinjene Države kupile su iz inozemstva robe u vrijednosti od 3,29 biliona dolara, uz rekordan uvoz iz Meksika, a izvezle robu u vrijednosti od 2,08 biliona dolara. Trgovinski deficit tako je iznosio rekordnih 1,212 biliona dolara, u poređenju s 1,062 biliona dolara u 2023. i 1,173 biliona dolara u 2022. godini, godini u kojoj je jaz u robnoj razmjeni dosegao svoj prethodni maksimum.

Gotovo polovica jaza između američkog uvoza i izvoza otpada na tri zemlje koje je Trump prve ciljao: Kinu, Meksiko i Kanadu, tim redoslijedom. Trgovinski deficit SAD-a s Meksikom dosegao je novi rekord u 2024. godini sa 171,189 milijardi dolara, ali najveći jaz bio je s Kinom, od 295,402 milijarde dolara. S Kanadom je trgovinski deficit iznosio 63,336 milijardi dolara.