Sve izvjesnija mogućnost da će Rusija prekinuti opskrbu plinom ubrzava planove EU-a da odgovori na ovaj izazov. Iako se očekuje da će to biti tek slijedeće sedmice, kada će predsjednica Zajednice Ursula von der Leyen predstaviti svoj prijedlog tržišne intervencije, češki predsjednik želi vanredni sastanak ministara energetike ovog petka kako bi saznali kakve mjere podupiru zemlje.
Prag, koji ovog semestra predsjedava Unijom poslao je dokument koji je objavio Politico a kojim se razmatra niz od pet vrsta mjera koje se kreću od privremenog uvođenja gornje granice cijena plina, koji bi mogao biti ograničen samo na zemlje koje ovise o ruskim energentima; plan uštede električne energije; mjere za povećanje likvidnosti na tržištima, kao što su posebne kreditne linije za operatere i slično...
U dokumentu od četvrtog septembra ponavlja se "sine die" prekid opskrbe od strane Rusije kroz plinovod Sjeverni tok 1, koji je trebao proraditi u subotu, i sa zabrinutošću analizira njegove posljedice. „Visoke cijene energije i volatilnost potiču rastuću inflaciju i imaju ozbiljan utjecaj na preduzeća i potrošače, uključujući – ali ne samo – najugroženije, one pogođene energetskim siromaštvom, a također se povećavaju cijene za domove srednje klase.
Evropski terminski ugovori za prirodni plin, kojima se trguje na nizozemskoj platformi TTF. referentnoj u Evropi, popeo se ovog ponedjeljka na cijenu od 283 eura po megavat satu (MWh), što predstavlja porast od 30% u odnosu na cijenu kojom su zatvorili trgovanje u petak, na dan kada se znalo da Sjeverni tok 1 neće proraditi.
TTF plin se trgovao po historijskom prosjeku između 15 i 20 eura u posljednjem desetljeću. U međuvremenu, euro i dalje trpi posljedice te je ovog ponedjeljka pao na najnižu vrijednost prema dolaru u dvadeset godina, ispod 0,99 dolara zbog, prema analitičarima, ruskog prekida dotoka plina.
Cijene plina u Evropi skočile su u ponedjeljak pošto je Gazprom u petak objavio da će Sjeverni tok 1 ostati zatvoren zbog kvara. EU optužuje Rusiju da koristi energiju kao oružje zbog zapadnih sankcija koje su joj nametnute zbog invazije na Ukrajinu. Gazprom tvrdi da su smanjenja i prekidi u dotoku plina posljedica zapadnih sankcija i tehničkih problema.
"Putin koristi energiju kao oružje smanjujući opskrbu i manipulirajući našim energetskim tržištima. Neće uspjeti. Evropa će pobijediti", rekla je Von der Leyen.
Isprva je Gazprom paralizu plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku pravdao potrebom za povremenim održavanjem a nakon toga izgovor za nepokretanje plinovoda je "curenje" nafte u turbini, iako Siemens uvjerava da to nije dovoljan razlog da se ne nastavi protok plina.
Razlike u nivou ovisnosti o ruskom plinu među evropskim zemljama otežavaju usvajanje strategije što budi strah da će Rusija na kraju iskoristiti te razlike među evropskim zemljama. Očekuje se da će Evropska komisija slijedeće sedmice ne samo predložiti hitnu intervenciju kako bi se spriječila eskalacija cijena energije, već i pripremiti za naredne mjesece reformu tržišta za određivanje cijena u veleprodajnim aukcijama, kako bi se odvojile cijene plina od ostalih jeftinijih energenata. To je mogućnost koju brane zemlje juga EU, ali koja do sada nije naišla na odobravanje ni Njemačke ni nordijskih zemalja.
