Sredinom prošle godine okončan je predmet Suda BiH u slučaju protiv Milorada Dodika zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je osuđen jer je kao službena osoba u instituciji Rs-a, u svojstvu predsjednika RS-a, iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini obvezujuće, odlučio potpisati ukaz o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Rs-a time ne provodeći odluku visokog predstavnika.

Određena mu je krivična sankcija u vidu kazne zatvora u trajanju od jedne godine i zabrana obavljanja dužnosti u trajanju od šest godina, a Dodik i njegov pravni tim koristili su sve raspoložive pravne lijekove kako bi presudu pokušali osporiti, uključujući i apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava, no sve su odbijene i presuda državnog Suda je ostala potvrđena.

U javnosti su se pojavile brojne spekulacije o tome da li Dodik može i koju to političku funkciju obnašati te da li može ostati predsjednik SNSD-a.

Sud u Banjoj Luci odbio je izbrisati Dodika iz registra, a kako je jučer najavio aktuelni premijer Rs-a Savo Minić, posljedice Dodikove presude tumače se isključivo iz izreke presude kojom se njemu izriče sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnosti predsjednika Rs-a, te druge političke funkcije nisu navedene, a nikako iz odredbi Krivičnog zakona kojima bi takve posljedice bile proširene na općenito političko djelovanje i funkcije.

Dakle, plan je nakon ovogodišnjih Općih izbora ukoliko sve bude išlo kako to zamišlja SNSD, što u uvjetima oslabljene i fragmentirane opozicije nije teško ostvarivo, kada osvoje vlast u Rs-u, imenovati Dodika na poziciju predsjednika Vlade Rs-a, odnosno za premijera manjeg bh. entiteta.

Minić se posebno referirao na 9. januar, odnosno proslavu neustavnog "Dana Rs-a", ističući kako se iskreno nada i vjeruje da će tada govoriti kao predsjednik Rs-a, zajedno sa Dodikom.

O tome kako se ništa niti milimetar u Rs-u nije pomjerilo sa političkog kursa kojeg je zacrtao Dodikov SNSD, govori i jučer usvojena "Deklaracija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH".

Posebno je problematičan prvi dio deklaracije koji u suštini govori o ponašanju koje za cilj ima "vraćanje nadležnosti", djelovanje zbog kojeg je Dodik, upravo na funkcionerskoj poziciji u Rs-u ranije i završio pod američkim sankcijama.

Tako bi Dodik početkom naredne godine, na poziciji entitetskog premijera, mogao ponovno, po ko zna koji put u entitetski parlament mogao uputiti problematične zakonodavne prijedloge koji se suštinski odnose na udare na državne nadležnosti ili sistem.

SNSD i Dodik nemaju namjeru odustati od svog plana, samo se iznova prilagođavaju uvjetima djelovanja, ma kakvi oni bili. Fleksibilnost kadrova i upornost takvih politika, najveća su opasnost za institucije BiH, a sve se čini kako ćemo nakon oktobra gledati nastavak političke krize koja svoje sidro ima u Banjoj Luci.

Politički manevar Dodikovog potencijalnog imenovanja za premijera Rs-a jasno pokazuje da se vladajuća struktura SNSD-a ne oslanja na slučajnost, već na institucionalne rupe i kreativna pravna tumačenja kako bi očuvala kontinuitet vlasti i moći.

Prepakivanjem Dodika na poziciju premijera entiteta, SNSD ne samo da amortizuje udarac pravosnažne presude, već demonstrira otpor prema odlukama Suda BiH i visokog predstavnika. Time se šalje nedvosmislena poruka da politički program "vraćanja nadležnosti" i zaoštravanja odnosa s državnim institucijama ostaje nepromijenjen, bez obzira na sudske presude ili međunarodne sankcije.

Umjesto stabilizacije, postizborni period u Bosni i Hercegovini tako izvjesno donosi novu fazu političke iscrpljenosti u kojoj će se pravna država ponovo naći na testu pred nepopustljivom pragmatičnošću Dodikove politike.