Klub delegata bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Ustavnom sudu BiH podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike srpske. Ovaj zakon usvojen je u februaru, a objavljen je 5. aprila u Službenom glasniku RS. Na snagu, prema njegovim odredbama, stupa osam dana od objave. Njime se predviđa da će nepokretna imovina “koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti RS-a, a koju oni koriste za obavljanje njihove osnovne djelatnosti, po sili zakona postati svojina tih subjekata, što je bezočna otimačina imovine od države.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) jeste uprava koja je nadležna za poslove knjiženja imovine u manjem bh. entitetu, u kojem se nalaze 404 objekta sa zvaničnog popisa državne imovine. U pitanju su objekti koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Među takve objekte, primjerice, ubrajaju se zgrada Narodne skupštine RS te Palata RS, u kojoj je sjedište entitetske predsjednice Željke Cvijanović.

Podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti ovog zakona šest su delegata iz Parlamentarne skupštine BiH, odnosno cijeli Klub Bošnjaka i Zlatko Miletić, a koautor samog zahtjeva jeste Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice te doktor pravnih nauka.

Također, Dževad Mahmutović, zajedno s Almom Čolo, jeste i koautor sveobuhvatne zbirke, koja se prostire na 534 strane, deset zahtjeva za ocjenu ustavnosti određenih odluka, ali i zahtjeva za rješavanje sporova kojima je cilj očuvanje ustavnog poretka države. Ova knjiga izašla je iz štampe prije nekoliko dana i izuzetno je bitna jer nam govori o kontinuitetu pravne borbe kojoj je cilj zaštita ustavnog poretka na koji bez prestanka nasrću zvaničnici iz RS-a.

Kako je to primijetio Zlatan Begić, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, autori su dobro prepoznali nedostatak praktičnih primjera podnesaka za apstraktnu ocjenu ustavnosti i rješavanje sporova kao mehanizama kojima se štiti ustav i ustavni poredak jedne zemlje, koji je knjiga Konačno i obavezujuće nadomjestila. Važno je istaći i to da je Dževad Mahmutović već godinama najistureniji politički dužnosnik kada je riječ o zaštiti državne imovine u manjem bh. entitetu, a u maju prošle godine izabran je ispred Vijeća ministara za člana Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, zajedno s Josipom Brkićem i Stašom Košarcem.

STAV: Nedavno je iz štampe izašlo stručno djelo Konačno i obavezujuće, čiji ste autori Alma Čolo i Vi. O kojim sve zahtjevima ste pisali s kolegicom Almom Čolo i zašto je bitan jedan ovakav stručni rukopis?

MAHMUTOVIĆ: Zbirka sadrži zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o Danu RS-a (U 2/18), kojim je konačno ukinut 9. januar kao Dan entiteta; dijela Ustava RS-a kojim je ukinuta smrtna kazna (U 7/19); dijela Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a (U 8/19) kojim je poljoprivredno zemljište proglašeno dijelom državne imovine; dijelove Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a (U 9/19) kojim su vode proglašene dijelom državne imovine; dijelove Zakona o stvarnim pravima RS-a (U 4/20) koji su se odnosili na gradsko građevinsko zemljište; dijelove Zakona o republičkoj upravi (U 14/20) koji se odnose na nadležnost entiteta da regulira pitanja saradnje s dijasporom; Zahtjev za rješavanje spora između BiH i entiteta RS i stavljanje van snage Rješenja o dodjeli koncesije za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Drini “Buk Bijela”, HE “Foča” i HE “Paunci” (U 16/20); dijelova Zakona o šumama RS-a (U 4/21); dijelova Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju RS kojima je entitet preuzeo nadležnost države BiH u oblasti osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju (akreditaciju visokoškolskih ustanova) te dijelova Pravila službe Oružanih Snaga BiH kojima je bilo zabranjeno nošenje brade.

Od deset podnesenih zahtjeva, Ustavni sud BiH je u odnosu na šest podnesenih zahtjeva donio odluke u korist ovlaštenih podnosilaca zahtjeva na način da je utvrdio da dijelovi Ustava RS-a, zakoni ili pojedine odredbe tih zakona, odnosno Pravila službe, nisu u saglasnosti s Ustavom BiH. U dva predmeta donesena je odluka da su zakoni o stvarnim pravima i republičkoj upravi RS u skladu s Ustavom BiH, u jednom predmetu donesena je djelomična odluka o dopustivosti i meritumu kojom je Ustavni sud BiH zaključio da postoji spor u vezi s odlukama o koncesijama za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini, a kada je riječ o ocjeni ustavnosti Zakona o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju, Ustavni sud BiH još nije donio odluku.

Primjeri koji su predstavljeni u ovoj zbirci predstavljaju oblik legitimne pravne borbe u zaštiti ustavnog poretka. Ovakvo djelovanje se mora nastaviti, a kako bi se što veći broj stručnjaka uključio u ovu borbu, odlučili smo prezentirati ove podneske te na taj način pomoći u edukaciji sadašnjih i budućih pravnih stručnjaka. Ova zbirka treba biti putokaz u razumijevanju i primjeni međunarodnih pravnih standarda sadržanih u brojnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima kojima je i BiH potpisnik i obaveznik. Jednako je važno i razumijevanje smisla i dometa ustavnih odredbi, što je sadržano u navedenim stavovima Ustavnog suda BiH, ali i u pravnoj argumentaciji zahtjeva koje smo interpretirali u zbirci.

STAV: Predgovor knjige Konačno i obavezujuće napisao je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. Šta je ono na šta se posebno osvrnuo?

MAHMUTOVIĆ: Predsjednik Bakir Izetbegović je u predgovoru koji je napisao za ovu zbirku posebno istakao mudrost i pronicljivost ustavotvoraca Ustava BiH kao dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. U tom smislu je istakao da su oni bili svjesni da BiH kakva je uspostavljena Ustavom neće moći efikasno funkcionirati te su u istom tekstu predvidjeli niz mehanizama kojima će se nakon uspostave mira moći raditi na jačanju naše države. Ove mehanizme su prepoznali najprije rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, koji je pred Ustavnim sudom BiH uspio obezbijediti konstitutivnost naroda na cijeloj teritoriji, potom i rahmetli predsjednik Sulejman Tihić, na čiji zahtjev je Ustavni sud BiH utvrdio isključivu nadležnost institucija BiH za reguliranje pitanja državne imovine, a onda i sam predsjednik Bakir Izetbegović, koji se svojim zahtjevima izborio za ukidanje diskriminatornog 9. januara kao Dana entiteta, diskriminatornih odredbi Zakona o prebivalištu, poništavanje neustavnog referenduma u RS-u i sačuvao državljanstva bh. građanima u iseljeništvu. Treba reći da su se Ustavnom sudu BiH obraćali i poslanici i delegati različitih zakonodavnih tijela u BiH, uglavnom članovi SDA.

STAV: Nedavno ste zahtjevima iz ove knjige dodali još jedan, tj. onaj 11. zahtjev. Zašto ste se odlučili za podnošenje još jednog zahtjeva, kakav konačni ishod očekujete i kako gledate na potez visokog predstavnika?

MAHMUTOVIĆ: Klub delegata bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Ustavnom sudu podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a zbog toga što je ovaj zakon opetovani pokušaj vlasti manjeg bh. entiteta da riješi dio državne imovine u svoju korist, što je, jasno je, protivustavno. Ovaj zahtjev je važan, on predstavlja kontinuitet borbe za BiH i njenu državnu imovinu koju smo i do sada vodili. Nadam se da će se neko naći ko će reagirati u narednim pokušajima, ali još se više nadam da će vlasti u RS-u shvatiti da je nemoguće jednostrano rješavati pitanja, da će morati sjesti u Parlamentarnu skupštinu BiH i tamo voditi dijalog.

Pitanje državne imovine jeste pitanje koje je jedan od elemenata državnosti, odraz je suvereniteta i teritorijalnog integriteta i zbog toga je važno razgovarati o ovom pitanju na državnom nivou. Klub delegata bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH ovim svojim potezom pokazao je da poštuje državne institucije. Mi smatramo, što je stav i Ustavnog suda BiH, da visoki predstavnik supstituira rad institucija koje ne funkcioniraju. Obratili smo se Ustavnom sudu BiH, koji je, do sada, uvijek radio, donosio je odluke, tako da nema potrebe da visoki predstavnik djeluje u takvim situacijama. Nije to urađeno ni 2012. godine i tada je obustavio primjenu samo do konačne presude Ustavnog suda BiH. Sve u svemu, smatramo da je puno važnije da se mi obraćamo, činimo funkcionalnim naše institucije, a da visoki predstavnik pomogne u onim trenucima kada njihov rad bude onemogućen. Kako rekoh, zasad Ustavni sud BiH radi i očekujem, kao što je i do sada bio slučaj kada je riječ o predmetima vezanim za državnu imovinu, da će ponoviti svoj stav, tj. da je taj zakon protivustavan i da će ga staviti van snage.

STAV: Već ste godinama najistureniji politički dužnosnik kada je riječ o zaštiti državne imovine u manjem bh. entitetu, a nerijetko drugi pripisuju te zasluge ekskluzivno sebi. Kada konačno možemo očekivati okončanje sage o pitanju državne imovine, je li se ova priča završava donošenjem zakona kojim se regulira pitanje državne imovine u državnom parlamentu?

MAHMUTOVIĆ: Ne znam jesam li najistureniji i ko je za šta zaslužan, to mi je manje bitno. Važno je da pratimo aktivnosti kojima se ugrožava državna imovina, ali i druge vrijednosti BiH i da adekvatno, onako kako to ustavi i zakoni predviđaju, reagiramo i zaštitimo te vrijednosti. Naravno, nije mi drago ni kada se drugi hvale navodnim zaslugama, a njihov doprinos toj borbi možda je potpis na pripremljen zahtjev na haubi automobila na nekom parkingu. Sve je to dio prljave političke borbe, a ja u ovim stvarima želim ostati na nivou vlastite struke i nauke. Nisam siguran do kada će se pitanje državne imovine riješiti. Da budem krajnje iskren, pesimista sam da će to skoro biti. Radi se o pitanju čije rješavanje traje duže od 15 godina i još uvijek smo na početku.

Vlasti entiteta RS i njihovi predstavnici u institucijama BiH odbijaju da se pitanje rješava u Parlamentarnoj skupštini BiH. Više puta i različitim pristupima vlasti entiteta RS pokušale su da ovo pitanje, ali i neka druga pitanja, riješe jednostrano. Ovakav koncept pokazuje da u BiH još uvijek postoje, a reklo bi se i jačaju, grupe koje nisu sklone jedinstvenoj državi. Djelovanje ovih grupa jeste dvosmjerno. Najprije je usmjereno na blokade procesa odlučivanja na državnom nivou kako bi se pokazalo da se radi o nefunkcionalnoj državi, a s druge strane, ove snage intenziviraju zakonodavne aktivnosti na nižim administrativnim nivoima, izvan ustavnog okvira, kojima se od entiteta nastoje uspostaviti “države” s vlastitim zakonodavstvom i institucijama koje mogu funkcionirati i bez institucija države BiH.

Niz zakona je donesen, a mnogi su u proceduri, koji pokušavaju da pitanja koja je Ustavni sud BiH već razmatrao i utvrdio da su u nadležnosti države BiH sada definiraju drugačije, te se nastoje obezbijediti ovlasti entitetima koje im Ustav BiH nije dao, odnosno uzurpirati ovlasti države BiH. Država se onemogućava da donosi propise, a od entiteta se prave “države” sa zaokruženim ustavnim i zakonskim okvirom, što predstavlja realnu opasnost za opstanak i budućnost BiH. U ovakvim okolnostima Ustavni sud BiH treba brzo i energično poslati jasne poruke da će štititi Ustav i ustavni poredak, kao što je to i do sada činio.

Eklatantan primjer ovih mojih tvrdnji jeste izbjegavanje rješavanja pitanja državne imovine na nivou BiH. Državna imovina jeste jedno od ključnih pitanja kontinuiteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i naša borba za nju će se nastaviti. Prema važećem Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH (Službeni glasnik BiH br. 18/05 i 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 99/07, 58/08), te dva entitetska zakona kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na području Federacije BiH, odnosno RS, ali i cijelom nizu odluka Ustavnog suda BiH (U-1/11; U-8/19; U-9/19; U-16/20 i U-4/21) prema pitanju državne imovine, u isključivoj je nadležnosti države BiH i njenih organa i upravu ste da će se s rješavanjem tog pitanja započeti donošenjem zakona o državnoj imovini u državnom parlamentu.

STAV: Također, u maju prošle godine izabrani ste ispred Vijeća ministara za člana Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, zajedno s Josipom Brkićem i Stašom Košarcem. Kako ocjenjujete sveukupni dosadašnji rad Grupe i njen doprinos pregovorima?

MAHMUTOVIĆ: Radna grupa je formirana s vrlo jasnim mandatom – da pripremi nacrt izmjena izbornog zakonodavstva kojima bi se implementirale međunarodne obaveze BiH koje su proistekle iz odluka Evropskog suda za ljudska prava, a odnose se na eliminaciju diskriminacije u izbornom procesu, realizaciju niza preporuka ODHIR/OSCE-a koje se tiču unapređenja integriteta izbornog procesa, te odluka Ustavnog suda BiH. Od samog konstituiranja Radne grupe primjetni su bili mehanizmi blokada i neiskrene namjere pojedinih članova – od samog usvajanja poslovnika o radu te njime reguliranog kvoruma, načina odlučivanja, pa sve do nedozvoljavanja da Centralna izborna komisija pomaže u našem radu. Uglavnom se radilo o dosta krutim stavovima predstavnika HDZ-a i SNSD. Radna grupa je imala kontinuitet rada sve do jula 2021. godine, kada su predstavnici RS-a odlučili bojkotovati rad institucija BiH, pa i ove Radne grupe.

U tom periodu bavili smo se tehničkim pitanjima i unapređenjem integriteta izbornog procesa, a ja sam bio formalni predlagač rješenja koje je pripremio CIK i na sjednicama Radne grupe sam ih zastupao. Nakon odluke o blokadi iz RS-a nismo se više uspjeli sastati i govoriti o konkretnim rješenjima. Posljednji pokušaj bio je krajem prošlog mjeseca, kada je predsjedavajuća Radne grupe, kolegica Alma Čolo, sazvala sjednicu i predložila da razmotrimo tekst izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je pripremio sekretarijat Radne grupe, a na osnovu materijala dostavljenog od međunarodnih prijatelja i pomagača u ovom procesu. Taj materijal odnosio se na unapređenje integriteta izbornog procesa. Nažalost, za ovu sjednicu nismo imali kvorum, pa je kolegica Alma Čolo u konsultacijama s drugim članovima Radne grupe i poslanicima u Predstavničkom domu odlučila da se ovaj prijedlog uputiti u parlamentarnu proceduru kao prijedlog poslanika.

Radna grupa se nikada ozbiljno nije bavila pitanjima koja su označena kao osjetljiva politička pitanja, a tiču se izbora članova Predsjedništva BiH i domova naroda. Ta pitanja su razmatrana na višem političkom nivou uz podršku i medijaciju međunarodne zajednice, ali o tome se gotovo sve zna. Zbog nedemokratskih i diskriminatornih stavova pojedinih pregovarača, prije svega HDZ-a, nije se došlo do rješenja. Ja ovdje svakako prigovaram, a to sam radio i tokom pregovora, kao član ekspertnog tima SDA, činjenici da u ovim razgovorima nisu participirali predstavnici iz entiteta RS.

STAV: Jesu li tokom procesa pregovora bili realni zahtjevi hrvatske strane, posebno HDZ-a, s pravnog aspekta? Je li bilo pokušaja kršenja ustavnih odredbi u ovom cjelokupnom procesu?

MAHMUTOVIĆ: Reforma izbornog zakonodavstva mora odustati od maksimalističkih prijedloga koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima Evropske unije i koji nemaju u društvu ili parlamentarnu podršku, kakvim ja smatram prijedloge HDZ-a. Naglašavamo da se rješenje može naći na temeljima kompromisnih i izbalansiranih principa koje zagovara SDA, uz rješavanje svih pitanja za koje su politički subjekti zainteresirani u paketu – Predsjedništvo BiH, domovi naroda i transparentnost i integritet izbora. Smatramo da se u nastavku razgovora rješenje ne može tražiti u reduciranom formatu SDA-HDZ, već da se predstavnici svih parlamentarnih stranaka moraju naći za istim stolom, naravno, u državnim institucijama. Svi prijedlozi koji su dolazili od HDZ-a, pa i ovaj posljednji, jednostrani su, protivustavni i predstavljaju spisak želja HDZ-a.

Što se tiče izbora delegata u Domu naroda FBiH, HDZ je uvijek predlagao rješenja koja nisu u skladu s Ustavom FBiH, koji govori da će “u Domu naroda biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu”. Oni ovu odredbu smatraju suprotnom odluci Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” (U-23/14) i bili su je osporili, ali su taj zahtjev povukli jer su vjerovatno bili informirani da se radi o odredbi koja nije u suprotnosti s Ustavom BiH. Njihovi prijedlozi uopće nisu rješavali pitanje diskriminacije u Ustavu BiH koju je svojim odlukama utvrdio Evropski sud za ljudska prava. Štaviše, oni su svojim prijedlozima išli s još diskriminatornijim prijedlozima. Posebno ističem diskriminatorski prijedlog, da ne upotrijebim teži pridjev, u smislu formiranja etničkih izbornih jedinica za Predsjedništvo BiH. Nadalje, HDZ-u su bile potpuno irelevantne preporuke ODIHR/OSCE-a i Venecijanske komisije, koje se odnose na unapređenje integriteta izbornog procesa, te ih nikako nisu tretirali u svojim prijedlozima, ali su se konstantno bavili pitanjem imenovanja CIK-a i prigovarali zakonitosti imenovanja posljednjeg saziva ove institucije. Na njihovu žalost, Sud BiH je utvrdio da je ova institucija popunjena u skladu sa zakonom i očekujem da to shvate i prihvate. Mi na ove prijedloge nismo mogli i nećemo moći pristati.

STAV: Šta se može učiniti ako Ministarstvo finansija BiH odluči ne izdvojiti novac za održavanje općih izbora u oktobru? Prema Vašem mišljenju, smiju li se upustiti u jednu takvu avanturu?

MAHMUTOVIĆ: Ja se prije svega nadam da će se usvojiti budžet institucija BiH te da će CIK na taj način doći do sredstava potrebnih za provođenje izbora. Ukoliko se to ipak ne dogodi, CIK može tražiti od Vijeća ministara, što je u skladu s odredbama člana 11, stav (5) Zakona o finansiranju institucija BiH, odobrenje potrebnih sredstava. Svjedočimo da Ministarstvo finansija BiH opstruira. Dokle će moći ići s tim svojim negativnim stavom, vidjet ćemo. Ističem da se ovdje radi o političkom i ucjenjivačkom stavu ministra finansija BiH, koji je motiviran nezadovoljstvom njegove političke opcije neuspjehom u pregovorima oko izmjena Izbornog zakona, te se na taj način želi spriječiti provođenje izbora. S obzirom na to da je nedvosmislen i jedinstven stav međunarodne zajednice i demokratskih snaga u BiH da se izbori moraju održati, smatram da će se naći rješenje za ovaj problem.

Vjerujem da će Vijeće ministara obezbijediti ova sredstva, a u konačnici, ako to ne bude moguće, tu su i ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji može supstituirati bilo koju instituciju BiH ukoliko ona ne radi svoj posao, što se do sada dešavalo, a Ustavni sud BiH je to ocijenio usklađenim s Ustavom BiH. Ukoliko nastave s opstrukcijama iz Ministarstva finansija BiH, smatram da bi visoki predstavnik svakako trebao i sankcionirati takvo ponašanje. Dakle, uvjeren sam da će izbora u oktobru u BiH biti. Također, mislim da pregovori nisu propali, da su oni prolongirani. Naš izbor, izbor SDA, uvijek je bio da se treba i mora pregovarati i smatramo da ono nema alternativu bez obzira na to o kojem se pitanju radilo.