Razvoj umjetne inteligencije donio je brojne prednosti u svakodnevnoj komunikaciji i radu, ali istovremeno otvara pitanja privatnosti i sigurnosti podataka. Razgovor s AI alatima, najčešće u formi chat-botova poput ChatGPT ili Google Gemini, postao je dio svakodnevice – od učenja i pisanja do poslovne analize i organizacije zadataka. Ipak, stručnjaci upozoravaju da takva komunikacija, posebno kada se odvija putem interneta, nosi određene rizike.
- Kada korisnici postavljaju pitanja ili dijele dokumente u AI sistemima koji rade u "cloudu", podaci se obrađuju na serverima kompanija koje pružaju uslugu. Zbog toga se ne preporučuje dijeljenje osjetljivih informacija poput lozinki, finansijskih podataka ili povjerljivih dokumenata. Sigurnost komunikacije s umjetnom inteligencijom u velikoj mjeri zavisi od platforme koju koristimo, načina na koji se podaci čuvaju i nivoa kontrole koji korisnik ima nad svojim informacijama - kaže za Stav doktor kompjuterskih nauka Rijad Sarić.
Ističe da se u posljednje vrijeme sve više govori o razvoju tzv. lokalnih AI sistema – svojevrsnih digitalnih mentora koji rade direktno na uređaju korisnika, bez stalne internet veze. Takav pristup omogućava veću privatnost jer podaci ostaju na računaru ili telefonu i ne šalju se na udaljene servere. Upravo u tom pravcu razvija se i dio tehnologije kompanije Google kroz model poznat kao Gemini Nano.
- Riječ je o manjoj verziji Gemini modela koja je optimizirana za rad direktno na uređajima poput pametnih telefona ili računara. Za razliku od velikih AI modela koji zahtijevaju stalnu vezu s internetom, Gemini Nano može izvršavati određene zadatke lokalno – sažimati snimljene razgovore, pomagati u pisanju poruka ili analizirati tekst bez slanja podataka u cloud. Takva rješenja već se koriste na pojedinim Android uređajima i u eksperimentalnim verzijama preglednika Chrome, gdje je moguće pokrenuti jednostavan chatbot koji radi čak i bez internet veze - objašnjava Sarić.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da offline AI ima i svoja ograničenja. Lokalni modeli su znatno manji i slabiji od velikih cloud sistema, pa ne mogu obavljati sve kompleksne zadatke niti voditi napredne razgovore poput punih verzija Gemini ili drugih velikih modela. Zbog toga mnogi savremeni AI alati i dalje koriste kombinaciju lokalne obrade i cloud infrastrukture.
- Paralelno s razvojem offline modela pojavljuju se i AI agenti – sistemi koji ne samo da odgovaraju na pitanja, nego mogu samostalno izvršavati određene zadatke. Takvi agenti mogu sortirati dokumente, praviti plan učenja, analizirati bilješke, podsjećati na obaveze ili pomoći u istraživanju neke teme. U poslovnom okruženju mogu sažimati e-mailove, pripremati izvještaje ili pratiti interne procedure - kaže Sarić.
Ipak, umjetnu inteligenciju ne treba posmatrati kao nepogrešiv alat. Offline AI mentor ili agent može biti izuzetno koristan, ali zahtijeva dobar uređaj, pravilno podešavanje i jasna ograničenja.
- Najbolji pristup je koristiti ove tehnologije odgovorno – provjeravati važne informacije, štititi privatnost i jasno definisati šta AI sistem smije, a šta ne smije raditi - zaključuje Sarić.

