Nakon povlačenja Mislava Kolakušića, njegovo mjesto u Hrvatskom saboru preuzeo je Dražan Dizdar, član PiP-a. No, Dizdar je naknadno odlučio zamrznuti svoj mandat, čime se otvorilo pitanje ko bi trebao zauzeti njegovo mjesto. Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) donijelo je odluku da ni Kolakušić ni Zlatko Hasanbegović, koji je bio kandidat na istoj listi, nemaju pravo na preuzimanje mandata.
Povjerenstvo je zaključilo da Kolakušić više nema pravo na povratak jer je dao ostavku, a Hasanbegović ne može preuzeti mandat jer nije član PiP-a, što nalaže zakonska odredba koja prednost daje stranačkom pripadanju kandidata.
Međutim, Hasanbegović i njegov Blok za Hrvatsku osporavaju ovu odluku. Hasanbegović je, kao kandidat na istoj koalicijskoj listi, dobio značajan broj preferencijalnih glasova, čak trostruko premašivši zakonski prag za ulazak u Sabor. Prema njegovom tumačenju, s obzirom na to da je Kolakušić odustao od mandata, preferencijalni glasovi trebali bi biti odlučujući faktor, a ne stranačka pripadnost. Hasanbegović je bio drugi najviše preferirani kandidat na listi, odmah iza Kolakušića, te smatra da upravo on ima legitimno pravo na mandat.
MIP između preferencijalnih glasova i stranačkih pravila
Mandatno-imunitetno povjerenstvo našlo se u situaciji gdje su dvije zakonske odredbe u međusobnom sukobu. S jedne strane, zakon predviđa da mandat pripada kandidatu iz iste stranke, u ovom slučaju PiP-a. S druge strane, zakonska odredba o preferencijalnim glasovima birača daje prednost onim kandidatima koji su dobili dovoljno podrške birača, što bi u ovom slučaju značilo da Hasanbegović ima pravo na ulazak u Sabor.
Povjerenstvo se, svjesno zakonske nedorečenosti, odlučilo za opciju koja nosi najmanji rizik – nijedan kandidat nije dobio mandat. Njihova briga leži u mogućnosti da Ustavni sud kasnije proglasi mandat nelegalnim ako bi nekome od njih dalo pravo na ulazak u Sabor, što bi značilo da bi svi zakoni koje bi taj zastupnik pomogao donijeti mogli biti osporeni. Time bi cijeli zakonodavni proces bio doveden u pitanje, čime bi se izazvala ozbiljna pravna i politička nestabilnost.
Hoće li se prava birača zaštititi?
Kako bi se izbjegle moguće komplikacije, Mislav Kolakušić je već najavio da će se obratiti Ustavnom sudu kako bi zaštitio svoja prava i dobio jasno tumačenje zakona. Hasanbegović razmatra isti potez, ali njegova konačna odluka ovisit će o pisanom obrazloženju koje očekuje od MIP-a. Ustavni sud će sada morati odlučiti ne samo o ovom konkretnom slučaju, već i o širim pitanjima koja se tiču zaštite prava birača i tumačenja preferencijalnih glasova.
Jedno od ključnih pitanja je jesu li birači u prvoj izbornoj jedinici zakinuti zbog ove pravne nesigurnosti. Zakon, koji je izvorno donesen kako bi se zaštitili interesi manjinskih koalicijskih partnera, sada je doveo do situacije u kojoj bi glasovi birača mogli biti zanemareni. Kolakušić i Hasanbegović, kao dva najviše preferirana kandidata, postavljaju pitanje je li uopšte pravedno da birači ostanu bez svog izabranog predstavnika u Saboru zbog nedorečenih zakonskih pravila.
Ova pravna bitka mogla bi postaviti presedan za buduće slučajeve sličnih sporova, a Ustavni sud će imati ključnu ulogu u donošenju odluke koja bi mogla utjecati na izborni proces u Hrvatskoj. Birači koji su svoje povjerenje dali kandidatima putem preferencijalnih glasova s pravom očekuju da njihov glas bude poštovan, a Ustavni sud će sada morati dati odgovor na to kako se takvi glasovi tretiraju u situacijama poput ove.
Pitanje je hoće li Ustavni sud donijeti odluku koja će omogućiti Hasanbegoviću ulazak u Sabor ili će potvrditi odluku MIP-a, čime bi birači u prvoj izbornoj jedinici ostali bez zastupnika.
