Problem kasnog razvoja govora kod djece je sve učestalija pojava.

Razlozi za to su mnogostruki, a stručnjaci sve češće navode da se radi o manjku kretanja i višku vremena koje djeca provode pred displejom ili ekranom.

Tim povodom, razgovarali smo sa kliničkim logopedom, dr. Muljaimom Kaćkom, o detaljima koji roditelje često zanimaju a povezani su sa kašnjenjem u razvoju govora.

On je odgovorio na petnaest pitanja na koja roditelji žele odgovor. 

Kada možemo govoriti o kašnjenju u govoru kod djece?

Na godinu dana, ako dijete nema pokaznu gestu i najmanje tri do pet riječi, od kojih su obavezne "baba", "mama".

Na dvije godine, ako dijete nema bar dvije do tri konvencionalne geste (pokaznu gestu, gestu "papa/baj-baj", gestu "daj"), ako nema bar dvadeset do pedeset riječi, ako slabo reaguje na dozivanje imena i ako ne koristi komunikaciju putem očiju da nam nešto da do znanja.

Može li kasni govor biti "porodična osobina"?

Razvojni, ali i govorni problemi mogu imati porodičnu predispoziciju. Danas je u oblasti genetike utvrđeno da veliki broj govorno-jezičkih problema ima podlogu u naslijeđu.

Da li dijete koje je pričalo, pa prestalo, ima ozbiljan problem?

U svakom slučaju, to ne zvuči dobro, zato treba potražiti logopedsko mišljenje s ciljem da se utvrdi zašto je prestalo da priča.

Moje dijete ima tri godine i muca. Je li vrijeme za logopeda?

Ne, nije. Radi se o početnom razvojnom mucanju uslijed nekog faktora (okidača). Treba sačekati do pete (ili pet i po) godine da ovo fiziološko mucanje prođe, za šta su šanse 50%. Važno je istaći da u tom periodu treba izbjegavati komentarisanje djetetovog govora, pa čak i oduševljavanje ako mucanje prestane. Ponašajte se kao da je sve potpuno normalno.

Šta treba prvo da uradim kada posumnjam na kašnjenje u govoru? Postoje li neke indikacije na koje trebam obratiti pažnju od rane dobi?

Najbolje je potražiti stručnu pomoć ako postoji sumnja. Indikacije su odstupanja od tipičnog razvoja govora.

Moje dijete zna dosta riječi, slova, pa čak i neke riječi na engleskom, ali nema gesti? Jesu li geste bitne?

Odsustvo konvencionalnih gesti (u prvom redu pokazne geste) zajedno s kontaktom očima je ključni dijagnostički kriterijum da se u ranom periodu djetetovog razvoja (12–24 mjeseca) posumnja na problem. Geste su od krucijalnog značaja i trebaju se pojaviti u periodu od dvanaestog mjeseca pa nadalje.  

Smeta li bebama i manjoj djeci buka?

Buka je štetna za svakoga ako je dugo izložen njoj. Međutim, djecu treba postepeno navikavati na zvukove iz svakodnevne okoline, bez izbjegavanja. U suprotnom, ako se djeca ne "uče" zvukovima, mogu razviti senzoričke smetnje u auditivnom procesuiranju, što se može manifestovati plakanjem, izbjegavanjem kontakta sa okolinom ili tantrumima zbog "nove" zvučne sredine.

Progovaraju li dječaci kasnije od djevojčica?

Nije to nužno pravilo, mada kod većine govorno-jezičkih poremećaja imamo veća kašnjenja i učestalost kod dječaka nego kod djevojčica.

Može li to kako ispoljavam ljubav preći u smetnju za dijete?

Roditelji često prave greške "ljubavlju motivisani". Popustljivost kada za to nema potrebe je tipično ponašanje koje roditelji pokazuju prema djeci, a što može imati negativne posljedice na razvoj djeteta. Idealna definicija pedagogije, iako ne postoji precizna, najbliža bi bila da je ona balans između pružene ljubavi i postavljenih granica.

Do koje godine djeca ne bi trebala ni pogledati ekran, i zašto?

Prema istraživanjima kineskih i indijskih studija, posljedice ranog i prekomjernog korištenja ekrana su katastrofalne. Ekrane treba uvoditi djeci postepeno, tek nakon treće godine života, i to tek nakon što se utvrdi da je razvoj djeteta uredan.

Imam dijete od dvije godine koje se ne odvaja od cuce/dude. Je li to loše, ipak je uz nju od rođenja?

Krajnje vrijeme kada se dijete treba oprostiti od dude je oko prve godine, a poželjno je i ranije. Korištenje dude nakon ovog perioda može ostaviti posljedice na govor, hranjenje i disanje, a u kasnijoj fazi i na emocije djeteta.

Zašto je kretanje bitno za govor?  

Kretanje i govor su motoričke aktivnosti i usko su povezani. Kada dijete prohoda, obično i progovori. Zato je važno da se djeca što više kreću. Neka mišljenja kažu da je za dobar motorički razvoj djece potrebno da naprave do 18.000 koraka dnevno.

Koje su najbolje igre za razvoj govora?

Igre u kojima se dugo razgovara ili šeta (kreće). Igre u kojima se mijenjaju mjesta i uslovi. Dobro je koristiti i materijale koji su specijalizovani za razvoj govora i jezika.

Može li kašnjenje u govoru izazvati frustraciju kod djece?

Može izazvati frustracije i kod roditelja, ali i kod same djece. Problemi u govoru prijete da u jednom trenutku (npr. u predškolskom ili školskom periodu) postanu ozbiljne frustracije i nerazumijevanja od strane okoline i vršnjaka.

Kako izgleda emocionalna podrška djetetu koje ne govori?

Biti mu što bliže i provoditi što više vremena zajedno s njim. Ne insistirati na govoru, ali aktivno razgovarati s njim kao da dijete govori, objašnjavati mu stvari, situacije i prilike. Izbjegavati sve vrste kritika i gomilanje zadataka.

^{Foto: locp.org}

Muljaim Kaćka rođen je 10. februara 1985. godine u Prištini, na Kosovu. Osnovnu školu završio je u Reštelici (Kosovo), dok je srednju Medicinsku školu završio u Tuzli, Bosna i Hercegovina, gdje nastavlja svoje obrazovanje.

Na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli diplomirao je 2009. godine, a 2012. godine odbranio magistarski rad iz logopedije.

Magistarski rad iz lingvistike brani 2013. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 2017. godine brani doktorsku disertaciju iz logopedije pod nazivom: "Učestalost i karakteristike disleksije kod bilingvalnih studenata", a kasnije upisuje doktorski studij iz lingvistike.

Od 2014. godine angažovan je kao predavač na Visokoj zdravstvenoj univerzitetskoj školi Heimerer u Prištini, na Odsjeku za logopediju na Fakultetu zdravstvenih studija - područje logopedije i ergoterapije, gdje od 2018. godine ima zvanje profesora asistenta na predmetima u oblasti kliničke logopedije i jezičkih poremećaja.

Isto tako, angažovan je kao profesor na magistarskim studijima iz logopedije na Državnom univerzitetu u Tetovu, u Sjevernoj Makedoniji.

Od 2018. godine obavlja funkciju dekana na Fakultetu zdravstvenih studija Visoke zdravstvene univerzitetske škole Heimerer u Prištini.