Na dan izbora Šveđani su probudili s viješću o višestrukom silovanju 20-godišnje djevojke u središtu Sundsvalla, u pješačkoj zoni u kojoj je subotom naveče inače velika gužva. Riječ je o vrsti nasilnog čina na koji su se Šveđani morali naviknuti posljednjih godina, čestom poput obračuna između narko-bandi s migrantskom pozadinom.

Ova stvarnost, tako daleko od savršene švedske države blagostanja, zajedno s ruskom prijetnjom, nedvojbeno je uticala na izborni rezultat. Ekstremno desna stranka Švedski demokrati (SD) iznenadila je Umjerenu stranku desnog centra i postala druga švedska politička formacija s najviše glasova.

Čvrsta ruka protiv kriminala i odbrambena politika kao prioritet pogodovali su njezinom vođi, Jimmieju Akessonu, koji takođe ima relativno skeptičan stav prema Evropskoj uniji i koji je osvojio 20,5% glasova. Socijaldemokratkinja Magdalena Andersson, koja je poduzela historijski korak zatraživši ulazak Švedske u NATO i koja je dobila 29% glasova, ne može sama voditi vladu i čak ni formirati blok koji okuplja cijelu švedsku ljevicu.

Kada bi se sastavila, ova hipotetska koalicija bi dobila 173 mjesta, dok bi konzervativni blok i ekstremna desnica mogli okupiti 176. Unatoč tome, veliki gubitnik dana je Umjerena stranka, koja sa samo 16% glasačkih listića gubi političku relevantnost i prestaje biti mjerilo za glasanje konzervativaca.

"Na nekim biračkim mjestima redovi su još uvijek dugi, a neka su morala ostati otvorena nakon zatvaranja birališta, pa bi prebrojavanje moglo potrajati malo duže", objasnila je sinoć Anna Nyqvist, stalna tajnica Uprave. izbora, nakon što su bile poznate izlazne ankete i nakon što je odlučeno da će svi birači koji su već bili u redu u 20:00 sati mogu glasati. Na tim je krhkim postocima javna televizija SVRT na kraju izbora izračunala moguću vladu u rukama lijevog bloka, u koju je Andersson unatoč očitim poteškoćama uspio uvući Zelene, centar i ljevicu. S druge strane, konzervativci i demokršćani po prvi su put u ovoj predizbornoj kampanji pokazali spremnost da vladaju s Åkessonom.

Åkessonovi prvi koraci u politici bili su s Umjerenom strankom desnog centra, nakon studija političkih nauka na Univerzitetu u Lundu. U parlament je ušao 2010. s 5,7 posto glasova. Godine 2014. priznao je svoju ovisnost o online kockanju i uzeo je šest mjeseci odmora za detoksikaciju. Ostaje upamćeno da je izjavio da su muslimani "najveća vanjska prijetnja od Drugog svjetskog rata".

Bez obzira na to koji će blok imati  tijesnu prednost nakon što se prebrojavanje završi, skandinavska će se zemlja vjerojatno suočiti s dugotrajnim formiranjem vlade, kao što se dogodilo nakon izbora 2018. Andersson je sinoć izjavila da je voljna sarađivati ​​sa svim strankama osim sa Švedskim demokratima i bila je 'jako razočarana' što su 'druge stranke o tome odlučile drugačije'.

Jedna od velikih razlika između dvaju blokova je energetska politika. Lijevi blok zalaže se za obnovljive izvore energije u srednjem roku, dok opozicija brani izgradnju novih nuklearnih reaktora izdašnim javnim subvencijama. Švedska je nuklearni moratorij ukinula 2010. godine ali pod uslovom da ukupan broj reaktora ne pređe deset tada aktivnih i da se ne grade novi. Od tada su energetske kompanije zatvorile četiri reaktora zbog nedostatka profitabilnosti, a opozicija krivi vladu za klađenje na "manje stabilnu" energiju kao što je energija vjetra.