Na prometnom putu koji stoljećima povezuje Istanbul s unutrašnjošću Anadolije i danas ponosno stoji monumentalna Yeni Cuma džamija u Izmitu – jedan od najljepših primjera klasične osmanske arhitekture. Iza ovog impresivnog zdanja krije se priča o Pertev Mehmed-paši, visokom osmanskom dostojanstveniku 16. stoljeća kojeg bosanska historiografija pamti kao jednog od svojih ljudi, piše putopisac Hamza Ridžal na svom Facebook profilu "Putem svile". 

Pojašnjava da iako se historičari i danas razilaze kada je riječ o njegovom porijeklu, Safvet-beg Bašagić u svojim djelima "Pertev Mehmed-pašu uvrštava među znamenite Bošnjake koji su ostavili dubok trag u Osmanskom Carstvu".

- Njegov životni put vodio ga je do samog vrha državne uprave. Školovao se u Enderunu, elitnoj dvorskoj školi unutar Topkapi saraja iz koje su stasavali budući veziri, vojskovođe i namjesnici Carstva. Zahvaljujući znanju i sposobnostima, služio je kao vezir u vrijeme dvojice velikih sultana – Sulejmana Veličanstvenog i Selima II, u periodu kada je Osmansko Carstvo dostiglo vrhunac svoje političke i vojne moći - ističe Ridžal. 

Njegovo ime danas je neraskidivo povezano s velikim vakufskim kompleksom u Izmitu, poznatim kao Pertev Mehmed-pašin kompleks ili Yeni Cuma džamija. Ovaj impresivni vakuf podignut je u drugoj polovini 16. stoljeća, a nakon Pertev-pašine smrti dovršio ga je njegov ćehaja Sinan-aga. Projekt je potpisao legendarni Mimar Sinan, najveći arhitekta klasičnog osmanskog doba, čija su djela postala simbol jedne od najslavnijih epoha islamske arhitekture.

- Kompleks nije bio samo mjesto molitve. Nastao je kao veliko urbano središte na važnoj trgovačkoj i putničkoj ruti između Istanbula i središnje Anadolije. Uz džamiju su se nalazili karavansaraj, hamam, medresa, imaret, mekteb, česma i trgovački prostori, čineći vakuf mjestom susreta putnika, trgovaca, učenjaka i lokalnog stanovništva. Iako je najveći dio tih građevina nestao kroz stoljeća, džamija je ostala sačuvana kao najvrijedniji svjedok nekadašnje veličine ovog kompleksa - kaže Ridžal. 

Završena 1579. godine, džamija je građena od precizno obrađenog kamena, s velikom centralnom kupolom i prepoznatljivim dvostrukim trijemom – arhitektonskim rješenjem koje je rijetkost čak i među Sinanovim ostvarenjima. Unutrašnjost obiluje prirodnim svjetlom, dok sklad proporcija savršeno oslikava Sinanovu sposobnost da monumentalnost spoji s elegancijom, jednostavnošću i harmonijom.

Tokom svoje bogate historije više je puta bila oštećena, a najveća razaranja pretrpjela je u razornom zemljotresu koji je 1999. godine pogodio Izmit. Zahvaljujući opsežnoj restauraciji, danas je ponovo otvorena za vjernike i posjetioce, nastavljajući svoju izvornu misiju.

Iako se među stanovnicima odavno udomaćio naziv Yeni Cuma, historijski izvori potvrđuju da je riječ o vakufu Pertev Mehmed-paše – čovjeka kojeg je Safvet-beg Bašagić svrstao među znamenite Bošnjake, a čije je ime ostalo trajno povezano s jednim od najljepših osmanskih arhitektonskih kompleksa sjeverozapadne Anadolije.