Problem divljih deponija na području Stoca, na koji građani upozoravaju već gotovo godinu dana, i dalje ostaje bez konkretnog institucionalnog odgovora.

Iako su nadležne inspekcije još 2025. godine naložile uklanjanje otpada na lokacijama Gorica i Badanj, stanje na terenu, prema riječima aktivista, danas je još teže nego ranije.

U razgovoru za Stav, predstavnik Neformalne grupe građana Badanj Almin Pehilj ističe da je cijeli proces obilježen prebacivanjem nadležnosti između različitih nivoa vlasti, izostankom kontrole provedbe donesenih rješenja i potpunim nedostatkom konkretnih mjera na terenu.

Grad svih, ali ne za sve

Almin Pehilj: Bošnjak u Stocu ne može ni do pripravničkog staža; jedno je sigurno, od kauč i pilićarske politike nema ništa

Dodaje kako je problem upravljanja otpadom samo jedan u nizu pitanja s kojima se suočavaju Bošnjaci u Stocu, a koji, prema njihovim riječima, godinama ostaju na margini institucionalnog interesa i političke volje za rješavanje.

- Iako se na samom početku ukazivanja na problem činilo da će nadležne kantonalne i federalne institucije u kratkom roku riješiti problem, sve je zapelo nakon prvog i jedinog inspekcijskog nadzora koji se, po svemu sudeći, nije smio dogoditi jer je napravio pometnju u lancu interesa i odgovornosti.

Problem divljih deponija u Gradu Stocu je svakim danom sve izraženiji, a tome svjedoče stalna upozorenja neformalne grupe građana Badanj koja već skoro godinu dana upozorava na dvije najveće divlje deponije na povezanim lokacijama naselja Gorica i Badanj - izjavio je on.

Oglasili se

Stočani ne odustaju: Zahtijevamo zatvaranje divljih deponija Gorica i Badanj, nadležni konačno treba da počnu djelovati

Podsjetio je da je 14. aprila 2025. godine kantonalna inspekcija zaštite okoliša u okviru Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK (MTTO HNK) donijela rješenje kojim se Komunalnom poduzeću Stolac nalaže da u roku od 14 dana ukloni otpad sa lokacija Gorica i Badanj te spriječi daljnje odlaganje otpada na tim mjestima.

- Međutim, nakon donošenja tog rješenja nije izvršena kontrola na terenu kojom bi se utvrdilo da li je nalog proveden, iako građani već mjesecima upozoravaju da se rješenje nije provelo i da se na istim lokacijama otpad i dalje nekontrolisano odlaže.

Dodatno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK 22. jula 2025. godine potvrdilo da gradska deponija kod rijeke Bregave nema okolinsku dozvolu i da radi mimo zakona, što dodatno ukazuje na ozbiljne propuste u upravljanju otpadom na području grada.

U međuvremenu, Grad Stolac je još u septembru 2025. godine dobio sredstva od Federalnog ministarstva okoliša i turizma za sanaciju deponija, ali do danas nisu započete konkretne aktivnosti na terenu - dodao je Pehilj.

Uprkos dostupnim sredstvima i upozorenjima građana, gradske vlasti nisu poduzele vidljive korake ka sanaciji postojećih divljih deponija niti sprječavanju daljnjeg odlaganja otpada.

- Kako nije bilo reakcija lokalnih institucija nakon prvog inspekcijskog nadzora, a smeće se i dalje odlagalo na tim lokacijama, aktivisti su nastavili vršiti pritisak na federalnu i kantonalnu inspekciju da nastave sa započetim radnjama. Federalna inspekcija se proglasila nenadležnom i uputila građane na kantonalni nivo, dok se postupanje na kantonalnom nivou nije nastavilo.

Nakon posljednjih zahtjeva za novi inspekcijski nadzor i zahtjeva za sastanak, iz kantonalnog nivoa ponovo je saopćeno da je inspekcijski postupak već proveden tokom 2025. godine i da ne postoji osnov za ponovno postupanje. U obrazloženju je navedeno da je inspekcija već postupala u aprilu 2025. godine i da je postupak okončan donošenjem rješenja - naveo je naš sagovornik. 

Međutim, činjenica da se rješenje nije provelo na terenu, da nije izvršena kontrola njegove provedbe, te da se otpad i dalje odlaže na istim lokacijama, jasno pokazuje da problem nije riješen.

- Zbog toga se neformalna grupa građana Badanj obratila Upravnoj inspekciji sa zahtjevom za ispitivanje zakonitosti postupanja odnosno nepostupanja nadležnih organa po zahtjevima za inspekcijski nadzor.

Upravna inspekcija je u okviru svojih ovlaštenja izvršila inspekcijski nadzor u Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, te je 15. januara 2026. godine donijela rješenje kojim je naloženo da se izvrši kontrola postupanja po rješenju iz 2025. godine i odluči o osnovanosti zahtjeva građana za novi inspekcijski nadzor na lokacijama Badanj i Gorica.

U međuvremenu je iz kantonalnog Ministarstva zaštite okoliša upućen poziv za sastanak sa aktivistima. Kako je poziv bio neočekivan, ostavljeno je nekoliko dana da aktivisti predlože termin, međutim nakon toga svi pokušaji da se sastanak dogovori ostali su bez odgovora.

S obzirom na to da se pitanje nadležnosti već mjesecima prebacuje između kantonalnog i federalnog nivoa, aktivisti su zatražili sastanak sa gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća Stoca.

Zahtjev za sastanak sa gradonačelnikom predat je na protokol prije više od mjesec dana, ali je prilikom predaje odbijeno njegovo protokoliranje, tako da ne postoji dokaz o prijemu dokumenta, dok iz kancelarije gradonačelnika tvrde da nemaju informaciju da li je zahtjev uopće stigao do njega - naglasio je on. 

Zahtjev za sastanak sa predsjednikom Gradskog vijeća je uredno zaprimljen i protokoliran, te će sastanak biti održan u narednim danima.

- U međuvremenu će neformalna grupa građana Badanj uputiti i zahtjev za inspekcijski nadzor gradskom inspektoratu za komunalne poslove, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Ako uzmemo u obzir sva ova događanja i kontinuirano prebacivanje nadležnosti u lancu odgovornosti, postavlja se pitanje: kome odgovara da se problem upravljanja otpadom u Gradu Stocu ne riješi i zašto?

Nakon gotovo godinu dana od prvih upozorenja javnosti, stanje divljih deponija na području grada Stoca danas je još gore nego ranije. Mještani svakodnevno svjedoče daljnjem nekontrolisanom odlaganju otpada u blizini naselja, rijeke i poljoprivrednog zemljišta, čime se direktno ugrožavaju zdravlje ljudi, okoliš i prirodni resursi.

U posjedu smo fotografija gotovo istih lokacija snimljenih prije godinu dana i danas, koje jasno pokazuju da nije došlo do sanacije - poručio je Pehilj. 

Kada građani mjesecima upozoravaju na problem koji direktno ugrožava zdravlje stanovništva, kvalitet života, poljoprivredne resurse i prirodnu sredinu, a izostane pravovremena, efikasna i transparentna reakcija nadležnih organa, tada takva šutnja institucija poprima mnogo ozbiljnije značenje. Ona je pokazatelj obrasca neodgovornosti u kojem se stvarni problemi građana relativiziraju, odgađaju i potiskuju na marginu javnog interesa.

U tom smislu, pitanje divljih deponija u naseljima Gorica i Badanj istovremeno je i pitanje pravne države, institucionalne jednakosti i elementarnog građanskog dostojanstva.

Posebno zabrinjava činjenica da su određeni inspekcijski koraci formalno poduzeti, da su donesena rješenja i utvrđene nepravilnosti, ali da je izostala suštinska provedba tih odluka na terenu.

Takva praksa proizvodi opravdan osjećaj nepovjerenja među građanima, jer pokazuje da ni pravni mehanizmi, ni raspoloživa sredstva, ni višestruka obraćanja javnosti nisu dovoljni da bi se problem zaista počeo rješavati.

Kada se tome doda kontinuirano prebacivanje nadležnosti između lokalnog, kantonalnog i federalnog nivoa, postaje jasno da je riječ o institucionalnom začaranom krugu u kojem odgovornost stalno izmiče, dok teret posljedica ostaje isključivo na građanima.

Nema odustajanja

Stolac nije marginalna lokalna epizoda, Stolac je snažna poruka - pitanje opstanka Bosne i Hercegovine

Za Bošnjake u Stocu, ovakvi slučajevi imaju dodatnu težinu upravo zato što se ne pojavljuju u vakuumu, nego unutar mnogo šireg iskustva brojnih neriješenih problema, od infrastrukturne zapostavljenosti i otežanog pristupa institucijama, do osjećaja političke i društvene marginalizacije.

Zbog toga se svako novo ignoriranje konkretnih životnih pitanja doživljava i kao potvrda dugotrajnog obrasca u kojem potrebe jednog dijela stanovništva ne nailaze na istu razinu institucionalne pažnje, hitnosti i odgovornosti.

Ne smiju ostati sami

U Stocu je sve poruka Bošnjacima da su pogriješili jer su se vratili: "Sve dok ima nas borba će trajati i iskra Bosne će sijati"

U takvim okolnostima, borba građana za uklanjanje deponija postaje borba za priznanje prava na jednak tretman, za vidljivost problema koji se godinama guraju "pod tepih", te za elementarno poštovanje građana koji traže zakonski i civilizacijski zagarantirane zaštite.

Upravo zato, izostanak rješenja u ovom slučaju može se tumačiti kao ozbiljan indikator šireg institucionalnog odnosa prema Bošnjacima u Stocu. Svako daljnje odgađanje sanacije, svako novo administrativno prebacivanje odgovornosti i svako ignoriranje zahtjeva građana dodatno produbljuje jaz između formalno proklamiranih principa jednakosti i stvarne prakse na terenu.

A taj jaz nije bez posljedica: on razara povjerenje u institucije, obeshrabruje građanski aktivizam i šalje poruku da ni upornost, ni argumenti, ni jasni dokazi nisu dovoljni da bi lokalna zajednica bila ozbiljno shvaćena.

Tek kada nadležni organi pokažu spremnost da dosljedno provode zakone, poštuju građanske zahtjeve i jednako tretiraju sve građane, bit će moguće govoriti o stvarnoj institucionalnoj odgovornosti, pravnoj sigurnosti i društvenoj jednakosti.

Do tada, ovakvi slučajevi ostat će bolan podsjetnik da mnogi problemi Bošnjaka u Stocu i dalje ne nailaze na odgovor koji bi bio srazmjeran njihovoj ozbiljnosti.