Prije osam godina Vlada manjeg bh. entiteta Republika Srpska odlučila je osnovati novo ministarstvo koje će se baviti evropskim integracijama i međunarodnom saradnjom. Iako su vanjska politika i njeno vođenje u isključivoj nadležnosti države, lideri iz RS iznova ignoriraju Dejton na koji se stalno pozivaju, a posebno dio koji govori da za međunarodno djelovanje trebaju saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Tako je prije nekoliko dana Vlada RS odlučila donijeti Uredbu kojom se u okviru postojećeg Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju osniva i Kancelarija za međunarodnu saradnju.

- Osnivanjem ove kancelarje nastoji se da se definišu dugoročne strategije na međunarodnom planu i ojača pozicija Republike Srpske u međunarodnom kontekstu - kazao je enititetski ministar evropskih integracija Zlatan Klokić.

Napomenimo da je isti ministar potpisivao lobističke ugovore djelujući kao istureni član šire politike SNSD-a i Milorada Dodika na međunarodnom planu.

- Vidjeli ste da u proteklih mjesec i više imamo posjeta, diplomatskih aktivnosti i mislim da trebamo preko ove kancelarije da objedinimo sve te aktivnosti u smislu projekata, razgovora, pregovora i svega ostalog i to ćemo formirati u okviru postojećeg kapaciteta. Tako da smatram da je ovo nešto izuzetno potrebno - kazao je Savo Minić, entitetski premijer.

Siva zona međunarodnih odnosa

Sasvim je jasno da se u očima stranaca sa kojima se razgovara o "poziciji" RS-a, nastoji stvoriti konfuzija samim nazivima datim novoformiranim institucijama budući da bi se oni trebali odnositi na državne institucije, a ne na entitetske.

Umotane u celofan državnih obilježja, ministarstva i kancelarije RS-a za cilj imaju promovirati secesionističke politike tog bh. entiteta, pokušavajući mu dati međunarodnopravni subjektivitet koji ima samo država Bosna i Hercegovina, a ne njene administrativne jedinice.

Diplomatski poraz države

Dok Konakovićevo lobiranje tapka u mjestu, RS sve jače otvara vrata Trumpovog kruga

Ne zaboravimo da je nedavno zbog postojanja objekta pod pokroviteljstvom Vlade RS-a naziva "Srpska kuća", morao reagirati i OHR-ov supervizor za Brčko Louis Crishock te se postavilo šire pitanje potencijalnog kršenja konačne arbitražne odluke u Distriktu i razvoja secesionističkih planova entiteta.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine kao i obično nikada nije reagovalo, a pitanje je šta će se dogoditi sa krivičnim prijavama podnesenim zbog lobističkih ugovora i generalnog djelovanja predstavnika entiteta RS na podrivanju države.

Parainstitucije

Entitetsko ministarstvo u svojim nadležnostima ima i "koordinaciju predstavljanja Republike u inostranstvu". Inače, već dugi niz godina, a posebno intenzivno proteklih nekoliko, svi politički akteri manjeg bh. entiteta insistiraju da se on oslovljava sa "republika", insinuirajući tako da se radi o nečemu većem od adminstrativne jedinice nastale u Dejtonu.

Dakle, vlasti RS-a hodaju po tankoj liniji zakonodavnog okvira pa su jednom nogom unutar zakonodavnih mogućnosti, a drugom koketiraju sa mogućnošću da iz njih izađu.

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a Zlatan Klokić poznat je po fanatičnoj odbrani Dodika. Također, on je otvoreno govorio da RS ima uspješnu diplomatsku ofanzivu i međunarodni glas, a niko ga nikada nije pozvao ni da svoje izjave pojasni, kamoli da zbog njih ili potpisivanja lobističkih ugovora odgovara.

Kontinuitet razgradnje

Još tri miliona za "izvorni Dejton": RS u međunarodnom lobiranju protiv BiH

Takva praksa godinama se razvija gotovo neprimjetno, kroz formiranje institucija, kancelarija i predstavništava koja katkad formalno ne prelaze crvenu liniju, ali suštinski preuzimaju funkcije koje pripadaju državi.

Upravo u toj sivoj zoni političkog djelovanja nastaje paralelna mreža institucija čiji je cilj da RS predstavi kao politički subjekt sposoban za samostalno djelovanje.

To u praksi znači da se kroz entitetske institucije, na primjer, govori o ekonomskim projektima ili saradnji, ali da se zapravo radi o bilateralnim sastancima i lobističkim aktivnostima paradiplomatske vizure.

Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, precizno određuje da su vanjska politika i međunarodni odnosi u nadležnosti institucija države Bosne i Hercegovine pa je svaki pokušaj da entitet samostalno gradi međunarodni politički identitet direktno zadiranje u nadležnosti države.

Uprkos tome, vlasti RS provodeći agendu SNSD-a već godinama razvijaju strategiju postepenog institucionalnog širenja prema inostranstvu. Predstavništva RS-a otvorena su u više država, od Austrije do Rusije i Izraela, a njihova djelatnost nerijetko prelazi okvire promocije privrede i kulture.

Normalizacija prakse

"Judeo-kršćanske vrijednosti" za 40.000 dolara mjesečno: Dvije decenije SNSD-ovog rada protiv države

Takva infrastruktura omogućava političkom vrhu RS-a, odnosno posljedično SNSD-a da kroz paralelne kanale komunicira sa političkim i poslovnim strukturama u inostranstvu. Baš zbog toga, osnivanje novih kancelarija i proširivanje djelovanja entitetskog ministarstva ne predstavlja izolovan potez, već nastavak dugogodišnje strategije stvaranja institucionalnih elemenata koji podsjećaju na strukture suverene države.

Izostanak reakcije državnih institucija dodatno ohrabruje takvu praksu. Dok politički predstavnici RS-a otvoreno govore o međunarodnoj afirmaciji entiteta, institucije Bosne i Hercegovine ostaju bez jasnog odgovora na postupke koji očigledno testiraju granice ustavnog poretka.

U takvom ambijentu, obrisi pokušaja stvaranja paralelne državne strukture postaju sve jasniji. Ako se taj proces nastavi, a niko ne reagira, BiH bi se u narednim godinama mogla suočiti sa još izraženijim modelom parainstitucionalnog djelovanja, u kojem entitetske strukture sve otvorenije preuzimaju ulogu države na međunarodnoj sceni.