Kad papa Franjo sljedećeg mjeseca posjeti Irak, postajući tako prvim papom koji je to ikada učinio, ispunit će i svoj i san svojih brojnih prethodnika, postavši tako prvim koji je zakoračio u rodnu zemlju Ibrahima, a.s./ Abrahama.

Papa dolazi u posjetu manjinskom kršćanskom stanovništvu Iraka, dolazi kao hodočasnik mira koji, kako kaže, želi u svrhu mira angažirati i većinsko muslimansko stanovništvo u zemlji. "Svi ste braća" službeni je slogan putovanja, a njegov službeni logotip uključuje sliku goluba koji leti iznad rijeka Tigris i Eufrat sa slikama zastava Vatikana i Iraka.

Papa se nada da će svojom posjetom olakšati ljudima, i iračkim kršćanima i muslimanima, koji su često patili u brojnim ratovima vođenim na tlu te zemlje. Četverodnevno putovanje, od petog do osmog marta bit će nastavak papinskih putovanja na koja nije išao od novembra 2019. godine zbog pandemije. Papa će prvo stići u Bagdad gdje će se sastati s iračkim predsjednikom Barhamom Salihom, a zatim će preći cijelu zemlju kako bi se u Najafu sreo sa ajatolahom sejjidom Alijem el-Husejnijem el-Sistanijem, onda nakon toga zakoračio u Ibrahimovo rodno mjesto međureligijskog sastanka u Uru i posjetio ravnicu Ninive kako bi iz prve ruke vidio gdje je takozvana Islamska država počinila masakr nad kršćanima i muslimanima koji su drugačije razumijevali islam.

Među mnogim iračkim kršćanima postoji izreka da "Bush ima krvi na rukama zbog načina na koji je ušao, ali Obama ima krvi na rukama zbog načina na koji je izašao." Kao što bilježi Stephen Rasche u svojoj knjizi iz 2020. godine "Ljudi koji nestaju: tragična sudbina kršćana na Bliskom istoku", prije invazije koju su SAD povele 2003. godine, u zemlji je živjelo između 1,3 i 1,5 miliona kršćana.

Tokom haosa koji je uslijedio taj se broj smanjio na oko 500.000 ljudi prije uspona takozvane Islamske države, sa stotinama hiljada ljudi koji su bježali kao izbjeglice, a oko 1.000 ljudi ubili su militanti. Bivši američki državni sekretar John Kerry proglasio je genocid nad kršćanima u zemlji u martu 2016. godine i prema većini procjena, u zemlji danas živi manje od 250.000 kršćana.

Otkako je papa prvi put objavio da planira posjetiti Irak skeptici sumnjaju u mudrost takvog putovanja, strahujući kako zbog njegove lične sigurnosti, tako i zbog rizika velikih skupova koji bi mogli rezultirati širem pandemije. Poput svog imenjaka, svetog Franje Asiškog, koji je na vrhuncu križarskih ratova u 13. stoljeću izložio vlastiti život putovanju i susretu s egipatskim sultanom Malik al-Kamilom zalažući se za mir među kršćanima i muslimanima, Franjo je odlučan ukazati na potrebe ljudi i mjesto koje je toliko bitno za korijene sve tri abrahamske vjere, a koje su mnogi zaboravili, posebno na Zapadu.