Papa Franjo otkrio je da je naslijedio "veliku bijelu kutiju" punu dokumenata u vezi s različitim skandalima s kojima se suočavala Katolička crkva kada je preuzeo dužnost od svog prethodnika.
Papa to otkriva u svojoj dugo očekivanoj autobiografiji "Spera" (Nada), koja je objavljena u utorak, piše The Guardian.
Franjo je postao papa 2013. poslije ostavke pape Benedikta XVI, nakon čega je bio u poziciji da mu je lično predata dužnost.
Ubrzo nakon izbora za papu, prisjeća se u svojoj knjizi, posjetio je Benedikta u Castel Gandolfu, papskoj ljetnoj rezidenciji južno od Rima.
- Dao mi je veliku bijelu kutiju - piše Francis. Sve je ovdje, rekao mi je. Dokumenti koji se odnose na najteže i najbolnije situacije. Slučajevi zlostavljanja, korupcije, mračnih poslova, krivičnih djela.
Benedikt mu je tada rekao:
- Došao sam dovdje, preduzeo te akcije, uklonio te ljude. Sada je tvoj red.
U autobiografiji "Nada", papa Franjo kaže:
- Nastavio sam njegovim putem.
On, međutim, ne precizira sadržaj kutije niti bilo kakve skandale kojima se bavio ni Benedikt, koji je umro u decembru 2022. godine, ili on sam tokom svog skoro 12-godišnjeg papinstva.
U februaru 2013. Benedikt je postao prvi pontifik u skoro 600 godina koji je dao ostavku, rekavši da mu se zdravlje pogoršava. Njegov mandat je bio zasjenjen skandalima seksualnog zlostavljanja u crkvi.
Posljednja godina Benediktovog papinstva također je bila okaljana skandalom koji je razotkrio optužbe o korupciji, unutrašnjim sukobima i lošem upravljanju finansijama.
Iako je bilo izvještaja o postojanju bijele kutije 2013. i kasnijih godina, odlomak u "Nadi" je prvi put da je papa Franjo o tome govorio u zapisniku.
Papa Franjo u svojoj autobiografiji prvi put piše o dva pokušaja atentata na njega tokom njegovog putovanja u Irak 2021. godine. Oba plana atentata su osujećena prilikom posjete gradu Mosulu.
Opisao je sjećanja na djetinjstvo i mladost u Argentini, vjernost fudbalskom klubu svoje mladosti Club San Lorenzo de Almagro, snažnu ljubav prema baki Rosi, intiman porodični život i druženje s prijateljima na ulicama Buenos Airesa te zaljubljenost u djevojku koju je upoznao na vjenčanju jednog od svojih ujaka dok je bio u sjemeništu.
Rođen kao Jorge Mario Bergoglio sjemenište je pohađao od 1958. u dobi od 22 godine.
- U godinu i po dana provedenih u sjemeništu nisam izgubio svoje zvanje. I nikad mi ne bi palo na pamet da se ženim - piše papa Franjo u autobiografiji, dodajući kako je "bio izgubljen u mislima u intelektualnom svjetlu i ljepoti djevojke koju je upoznao".
Papa ne piše ko je bila ta žena niti koliko su bili bliski. Ali priznaje kako ga se jako dojmila:
- Neko vrijeme mi je glava bila malo uvrnuta. Nisam mogao čak ni moliti, a da ne vidim njenu sliku u mislima sve vrijeme.
To je očito dovelo do unutrašnjeg sukoba:
- Morao sam si još jednom sa svom jasnoćom reći da imam izbor i potruditi se kako bi redovnički put ponovno izabrao mene - napisao je papa Franjo.
Italijanski izdavač Mondadori rekao je da je "Nada" prva autobiografija koju je objavio papa, iako je Franjo objavio i druga djela u stilu memoara.