Tetris | 14.05.2021.

Palestinska zastava zavihorila se na Starom gradu Blagaju

Arheološki materijal rasut po padinama Blagajskog brda svjedoči o postojanju naselja još u prahistorijskom i rimskom periodu. Na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg Starog grada Blagaja (Stjepan-grada), srednjevjekovnog, odnosno grada iz osmanskog perioda. Njegove zidine grupa je građana danas ukrasila palestinskom zastavom u znak podrške palestinskom narodu nakon terorističkog napada Izraela na Al-Aksu i Gazu.

REDAKCIJA

Arheološki materijal rasut po padinama Blagajskog brda svjedoči o postojanju naselja još u prahistorijskom i rimskom periodu. Na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg Stjepan-grada, srednjevjekovnog, odnosno grada iz osmanskog perioda.

Prvi indirektni pisani izvori o gradovima Zahumljana, pa prema tome i o Blagaju, potječu iz “Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum.

I poslije 10. stoljeća Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj umnogome je utjecala blizina važne prometnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem (“via Narenti”). Buran politički život, naročito poslije 10. stoljeća, ipak nije bitnije utjecao na gospodarski razvoj njegovog Podgrađa. U Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kozme i Damjana (Orbini, Il Regno, 350). O gradnji  crkve govori ploča sa ćiriličnim natpisom koja je 1912. godine pronađena u blizini ruševina starog dvorca Bišća i lokaliteta Vrači.

Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u svibnju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1. studenog 1423. godine izdat “u našem gradu Blagaju”. U 15. stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su popravljali dva puta: 1699. godine, kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. godine. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine, iako je stratešku ulogu odavno preuzeo Mostar.

Slijedu zastava koje su se vihorile na zidinama ovog grada danas dodajemo još jednu – onu palestinsku. Grupa građana je njome ukrasila Stjepan-grad u znak podrške palestinskom narodu nakon terorističkog napada Izraela na Al-Aksu i Gazu.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

MARŠ PREKO DRINE: Na vakcinaciju u Srbiju odlazi 500 uposelnika Univerziteta u Sarajevu

Članovi porodica još uvijek čekaju na optužnice

Koordinacija boračkih Saveza BiH: Zahtijevamo da direktor BHRT-a odmah uputi izvinjenje

U Turskoj iskopana 1.800 godina stara statua žene