Iako se najčešće povezuje s proizvodnjom piva, hmelj (Humulus lupulus) krije mnogo više od gorkih tonova koje daje ovom omiljenom piću.
Gastronomska delicija
Riječ je o biljci iz porodice Cannabaceae, čiji izdanci - nježni poput divljih šparoga - danas predstavljaju jednu od najskupljih gastronomskih delicija u Evropi.
Njegovi mladi izdanci, blago gorkog ukusa i bogatog nutritivnog profila, konzumiraju se u proljetnim mjesecima i cijene zbog svoje nježnosti i sezonskog karaktera.
U nekim evropskim državama, kilogram svježe ubranih izdanaka hmelja dostiže i vrtoglavih 1.000 eura. Dok se na zapadu Evrope ovi izdanci smatraju pravim kulinarskim luksuzom, na Balkanu gotovo da su zaboravljeni.
Od egipatskih napitaka do bavarskog piva
Iako se danas hmelj neraskidivo vezuje uz proizvodnju piva, njegova upotreba u ishrani i medicini seže daleko u prošlost. U doba drevnih Egipćana koristile su se namočene žitarice za pripremu napitaka sa ljekovitim svojstvima, iako hmelj tada još nije bio dio recepture.
Tek u 11. vijeku, bavarski monasi počeli su da koriste hmelj za aromatizovanje i konzerviranje piva. Upravo su oni popularizovali njegovu upotrebu u pivarstvu, dajući pivu karakterističnu gorčinu koju danas poznajemo. No, osim u industriji piva, hmelj je od samih početaka imao značajnu ulogu i u narodnoj medicini.
Sveštenici su ga koristili kao prirodni sedativ – pomagao je kod smirenja nerava, nesanice, a spominjao se čak i u kontekstu smanjenja libida. Njegova svestranost učinila ga je dragocjenim saveznikom i u kulinarstvu i u farmaciji, piše Klik.hr.
Delikates za gurmane
Danas se izdanci hmelja smatraju gastronomskim draguljem u evropskim restoranima. Njihova cijena proističe iz više faktora: rastu samoniklo, teško ih je uzgajati, berba je ručna i sezonska, a rok trajanja izuzetno kratak. Najbolje ih je konzumirati odmah nakon branja, zbog čega su dostupni gotovo isključivo lokalno.
Upravo ta kombinacija ograničene ponude i visoke potražnje pretvorila je izdanke hmelja u luksuzni proizvod koji može dostići cijenu od čak 1.000 eura po kilogramu.
Imamo savršene uvjete, a ne proizvodimo
Iako klimatski uvjeti širom bivše Jugoslavije savršeno pogoduju uzgoju hmelja, ova biljka gotovo da je iščezla iz domaće poljoprivredne slike. Nekada se uspješno uzgajao u mjestu Gregurovec kraj Križevaca, gdje je lokalna zadruga proizvodila sortu slovenačke Aurore. Međutim, zadruga je prestala s radom 2012. godine, a s njom je ugašen i organizovani uzgoj hmelja u toj zemlji.
Za ozbiljan uzgoj hmelja potrebna su značajna ulaganja – od infrastrukture do tehnološke opreme. To često obeshrabruje male proizvođače. Ipak, s obzirom na rastuću popularnost kraft pivarstva i domaćih proizvoda, hmelj u ovom regionu ima potencijal za povratak – uz uvjet jače podrške države i lokalnih zajednica.
Prilika za domaće preduzetnike
U vremenu kada domaća poljoprivreda traži nove modele održivosti i tržišne niše, hmelj se nameće kao zanimljiva, i prije svega – vrijedna opcija. Ne samo za potrebe pivarske industrije, već i za visoku gastronomiju, koja sve više cijeni sezonske i autentične proizvode.
Možda je zaista vrijeme da ponovo pogledamo ovu biljku, ne samo kao sastojak piva, već kao resurs čiji potencijal Balkan trenutno nepotrebno zanemaruje.