Ekstremna desnica je u porastu iz razloga koji variraju od povećanja nejednakosti do erozije srednje klase; nemogućnost generiranja održivog rasta od krize 2008. godine, upravljanja imigracijom ili fatalizma u vezi sa klimatskom krizom. Također iz kulturnih razloga: reakcija na uspon u radnom i društvenom položaju žena i strah od gubitka privilegija pred određenim manjinama koje su postale vidljive. Međutim, trijumf ovih ideja u javnom mnijenju ne bi bio moguć bez ekonomskih interesa o kojima je riječ i inteligentne komunikacijske strategije za njihovo širenje. Ovo su neki od sektora i osoba koji objašnjavaju njihovo brzo širenje.
Elon Musk i radikalizirana tehnologija
Radikalizirani sektor tehnološke elite koristi svoje bogatstvo za utjecaj na političke stranke, medije i društvene mreže te za nametanje ekonomske deregulacije. Najpoznatiji i najekstremniji slučaj je onaj Elona Muska. U američkoj historiji postoje presedani bogatih ljudi s novcem i voljom da utječu na politiku. Ali niti su bili tako bogati kao Musk niti su ih slušali savremeni predsjednici (Henry Ford, naprimjer, koji je simpatizirao evropski fašizam, malo je imao toga za reći Franklinu Delanu Rooseveltu).
Musk s predsjednikom Donaldom Trumpom dijeli antipatiju prema Evropi i liberalnim demokratijama, koje optužuje za kršenje slobode izražavanja. Nasuprot tome, šuti o autoritarnim režimima poput Rusije (osjeća određenu privrženost Putinu) ili Kine (gdje posluje). Slučaj Musk je bez presedana u historiji: on je vlasnik najutjecajnije društvene mreže X koja širi i daje prednost njegovim porukama i mišljenjima među više od 210 miliona pratilaca koje ima.
Peter Thiel i reakcionarna ideologija
Ako je iko finansirao i radio na stvaranju radikalnog programa za natjecanje s liberalnom desnicom u Sjedinjenim Državama, onda je to Peter Thiel, vlasnik Palantira, neprijatelj demokratije i čovjek u sjeni Silicijske doline. Tradicionalna krajnja desnica imala je svoje reference u evropskom fašizmu i nacionalsocijalizmu 1930-ih. Moderna krajnja desnica ima svog proroka u Curtisu Yarvinu, ocu takozvanog neoreakcionarnog pokreta (ili NRx).
Bloger i programer smatra da je liberalna demokratija osuđena na propast i da se na čelo vlade mora imenovati izvršnog direktora. Stvorio je moderno pakovanje za svoje govore, u kojima miješa ustajale i autoritarne ideje sa zavjerama, futurizmom i ponešto naučne fantastike. Njegova poruka odgovara libertarijanskom mentalitetu tehnološke elite. Poštuju ga Steve Bannon, Elon Musk i JDVance.
Ben Shapiro i komešanje na mrežama
Angažman je ključ uspjeha na društvenim mrežama, privlačenja pažnje publike. Najbolji način za to je širenje kontroverznog, iskrivljenog ili potpuno lažnog sadržaja, koji je predstavljen umotan u jednostavne poruke i pojačan algoritmima mreže. U poređenju s njima, umjerene ili složene poruke imaju vrlo malo posla. Rezultat je pojava guste mreže pojedinaca koji promoviraju krajnje desničarske narative. Mreža koja dobija "širok sistem nagrađivanja, dok za novinare, komentatore i javne osobe koji se drže starih pravila i pretpostavki ne postoji slična nagrada", kaže Paul Mason. U Sjedinjenim Državama Nick Fuentes i Ben Shapiro dobri su primjeri za to.
Marc Andreessen i kriptosvijet
Svijet kriptovaluta često se povezuje s krajnjom desnicom. "Sivo" porijeklo nekih njihovih fondova i želja da se stane na kraj globalnom finansijskom sistemu i centralnim bankama, navodi ove kompanije na finansiranje kandidata koji garantuju radikalnu deregulaciju svijeta novca, izvedivu samo u mašti libertarijanaca ili autoritarnih kandidata (Nayib Bukele u El Salvadoru).
Na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama najpoznatije face kriptosvijeta, od Briana Armstronga do Michaela Saylora ili braće Winklevoss, svesrdno su podržale Donalda Trumpa i stanje američke ekonomije opisale kao katastrofalno. Marc Andreessen i njegov partner Ben Horowitz, vlasnici najveće kompanije rizičnog kapitala (također u kriptovalutama) prvi su se u Silicijskoj dolini obratili Trumpu.
Vladimir Putin i osovina otpora
Rusija već godinama finansira evropsku krajnju desnicu. Od Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen do Lige Mattea Salvinija ili Alternative za Njemačku (AfD). Rusija stoji iza inicijativa kao što je Tenet Media, koja reklamira proruske influensere. Moskva je finansirala predizborne kampanje na društvenim mrežama poput one koja je dovela gotovo nepoznatog Calina Georgiescua za predsjednika Rumunije na izborima koje je sud poništio.
Ove su kampanje dio hibridnog rata usmjerenog na slabljenje Evrope, ali Kremlj s tim formacijama dijeli svoje odbacivanje liberalne demokratije koju smatraju dekadentnom i koja napada porodične vrijednosti. Kina se kreće u istom smjeru, ali je dosad bila manje aktivna. Najpoznatiji je slučaj Maximiliana Kraha, europarlamentarca iz AfD-a, koji je otkriven u špijunaži u Evropskom parlamentu. Iran i Sjeverna Koreja rade u istom smjeru.
Kevin Roberts i program za vladanje
Izvan izbornih kampanja, mnoge donacije poslovne ili finansijske elite koja se opredjeljuje za krajnju desnicu kanaliziraju se kroz think tankove. Te su organizacije bile vitalne kao plodno tlo za nove uprave. Paradigmatičan slučaj je Fondacija Heritage koju vodi Kevin Roberts i koja je izradila dokument "Projekat 2025" u kojem predlaže čistku visokih kadrova buduće Trumpove administracije.
Heritage je, poput Cato Instituta, dio mreže pod nazivom Atlas, koju finansiraju, među ostalima, braća Koch (koji su se obogatili u industriji fosila). Nadahnut Britanskim institutom za ekonomska pitanja (koji je oblikovao poruku koja je dovela Margaret Thatcher u vladu 70-ih), bio je važan u usponu Javiera Mileija u Argentini.
Vincent Bolloré i važnost medija
Mreža Fox News, u vlasništvu Ruperta Murdocha, bila je ključna u krčenju puta Donalda Trumpa na vlast. U Francuskoj je širenje krajnje desničarskih ideja u javnosti neodvojivo od aktivnosti Vincenta Bolloréa, glavnog dioničara Vivendija i tradicionalističkog katolika. Bolloréova strategija postala je jasna kada je 2023. kupio Journal du Dimanche i imenovao direktora sklonog krajnje desničarskim idejama. Krajnje desničarski narativi vidljivi su u mnogim njegovim medijima: CNews, Canal+, Radio Europe 1 ili Paris Match. Bolloré ne preporučuje glasanje ni za jednu stranku, ali njegova je aktivnost bila presudna u uspjehu Nacionalnog skupa Marine Le Pen ili grupacije Reconquista Érica Zemmoura.
LA VANGUARDIA