U selu Bratač, nedaleko od Nevesinje, nalazi se jedan od zanimljivijih, ali manje poznatih spomenika graditeljskog naslijeđa Hercegovine – most Ovčiji brod. Ovaj kameni most, koji prelazi preko rijeke Zalomka, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i svjedoči o dugom kontinuitetu života i saobraćaja na ovom području.
Most je sagrađen u 17. stoljeću, u vrijeme osmanske uprave, ali na mjestu gdje se nekada nalazio rimski most. Upravo taj podatak govori da je ova lokacija još u antičko doba bila važna komunikacijska tačka koja je povezivala različite dijelove Hercegovine. Nedaleko od mosta i danas su vidljivi ostaci starog rimskog puta, što dodatno potvrđuje historijski značaj ovog prostora.
Rijeka Zalomka, preko koje se most pruža, posebna je prirodna pojava. Riječ je o jednoj od najvećih ponornica u dinarskom kršu, ali i u Evropi. Njen tok karakterišu dijelovi u kojima voda ponire u podzemlje, stvarajući složen hidrološki sistem karakterističan za krška područja.
Spoj prirodne ljepote i bogatog historijskog naslijeđa čini most Ovčiji brod jedinstvenim svjedokom vremena. Iako skriven od glavnih turističkih ruta, ovaj spomenik predstavlja dragocjen podsjetnik na slojevitu prošlost Hercegovine – od rimskih puteva, preko osmanskog graditeljstva, do savremenog vremena u kojem se čuva kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Most je uvršten i na Listu ugroženih spomenika zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja. Na putu između Gacka i Nevesinja nema nikakvih putokaza za most, pa ga je izuzetno teško pronaći. Put do mosta, nakon što se skrene s glavne ceste, jednim dijelom je asfaltiran nakon čega dolazi loš i uzak makadam.
Postoji i legenda da ga je gradila udovica bega Ljubovića, zajedno s džamijom u Odžaku. Ali 1664. godine čuveni turski putopisac Evlija Čelebija ne spominje džamiju u Odžaku, a ni most, tako da vjerovatno nisu ni bili sagrađeni u tom periodu.
U koritu rijeke ispod samog mosta pronađena je ploča s natpisom na arapskom jeziku, koja je stajala na ogradi i srušena je vjerovatno za vrijeme visokog vodostaja. Ploča je prepolovljena, a natpis zbog dugogodišnjeg djelovanja vode postao nejasan. Ipak, uz saradnju sa stručnjacima iz Zemaljskog muzeja BiH pročitane su dvije riječi, Hajrat i Mahmud.
Hajrat znači čin koji neko radi kako bi zadobio nagrade na ovom i onom svijetu. Ime Mahmud najvjerovatnije se odnosi na sultana Mahmuda, koji je vladao od 1730. do 1754. godine, i most je podignut njemu u čast.

