Muzej Sarajeva je u okviru izložbe “Naša baština” povodom 75 godina Muzeja u Gazi Husrev-begovom hanikahu prošle sedmice, između ostalog, predstavio i sliku Kalin hadži Alijine džamije u Sarajevu, djelo Milana Vasiljevića.

Naime, nadahnut prizorom rušenja džamije nakon dolaska komunista na vlast, Vasiljević je na komadu papira naslikao džamiju. Ta slika, jedina sačuvana, danas je dragocjeni artefakt u Muzeju Sarajeva koji nama danas omogućava da imamo barem predstavu o toj srušenoj džamiji. Kalin hadži Alijina džamija izgrađena je 1535. godine, od čerpića i prekrivena ćeramidom, a srušena je 1947. godine.

Ipak, 77 godina nakon rušenja, u toku su radovi na preuređenju prostora na kojem se nalazila Kalin hadži Alijina džamija kako bi se očuvao dio naše bogate povijesti. Riječ je o prostoru koji se nalazi u blizini narodnog pozorišta Sarajevo.

Podsjetimo, Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH inicirala je realizaciju Arheološkog parka ostataka Kalin hadži Alijine džamije u Sarajevu. Prije 10-ak godina na tom mjestu je bila planirana izgradnja spomenika Francu Prešernu, slovenačkom pjesniku.

Islamska zajednica bila pokretač svih ključnih aktivnosti na očuvanju ovog vakufskog lokaliteta, od inicijative za sprečavanje izgradnje spomenika pjesniku Francu Prešernu do zaštite harema kao sakralnog prostora. Islamska zajednica je i dogovorila s Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i Općinom Centar realizaciju izgradnje Arheološkog parka Kalin hadži Alija.

- Institucije Islamske zajednice su inicirale aktivnosti za očuvanje imena vakifa Kalin hadži Alije, očuvanje vakufskog prostora od uzurpiranja od strane nekih stanara zgrade koja je sagrađena na dijelu harema džamije, te realizaciju arheoloških istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem 40 mezara poznatih sarajevskih porodica, mekteba, šadrvana i drugih ostataka džamije - kaže se u saopćenju.

Uz zahvalu Vladi KS i Općini Centar, koji su omogućili finansiranje druge faze konzervacije i osigurali nastavak radova i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa ovog lokaliteta, institucije islamske zajednice su ukazale i na određene probleme.

- Tokom realizacije konzervacije naišli smo na neslaganja u vezi sa očuvanjem autentičnosti lokaliteta. Izvođač radova je, po instrukcijama Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa kantona Sarajevo i Općine Centar, postavio zid preko mihraba i ćoška džamije, uprkos protivljenju Islamske zajednice. Na taj način došlo je do desakralizacije vjerskog objekta na način što je podzidnim zidom presječena džamija, munara i dio desne sofe. Time su i temelji džamije postali djelomično nevidljivi u stvarnim dimenzijama, što je narušilo integritet historijskog prostora - pojasnila je Vakufska direkcija.

Muftijstvo sarajevsko, Vakufska direkcija i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo nisu prihvatili konzervaciju lokaliteta na ovakav način i u više navrata je traženo da temelji džamije budu vidljivi u potpunosti.

- Uz sve napore da nađemo kompromisno rješenje, nismo imali razumijevanja s druge strane i uzimajući u obzir da se radi o nacionaliziranoj vakufskoj nekretnini, formalno nismo bili u mogućnosti uraditi ništa više. Trenutna realizacija projekta se izvodi mimo saglasnosti institucija islamske zajednice - kaže se u saopćenju Vakufske direkcije.

Na kraju, Vakufska direkcija je još jednom ponovila da neće nikad odustati od lokaliteta i realizacije treće faze projekta, a to je izgradnja džamije u obimu i veličini koja bude moguća.

Stoga je, kako Vakufska direkcija navodi u saopćenju, vrlo neobično i zabrinjavajuće da Općina Centar Sarajevo, koja uz Vladu Kantona Sarajevo zaista jeste osigurala potrebna sredstva za ovu fazu realizacije projekta, odjednom sve zasluge pripisuje sebi i Vladi KS.