Neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija posljednjih su mjeseci otpustile ukupnu više od 150.000 radnika iznoseći za to različite razloge, a koji se uglavnom svode na potrebu smanjenja troškova zbog usporavanja rasta ekonomije širom svijeta.

Iskreno, malo je vjerovatno da će to biti zato što tim kompanijama treba novac. Microsoft, koji je otpustio približno 10.000 radnika, praktično je istovremeno objavio da planira uložiti 10 milijardi dolara u OpenAI, kreatore viralne aplikacije ChatGPT, koja se bazira na vještačkoj inteligenciji.

Googleova matična kompanija Alphabet najavila planove za smanjenje globalnog broja zaposlenih za 12.000 – smanjenje od oko šest posto. Izvršni direktor Sundar Pichai ranije je opisao umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja se najviše transformirala, a prilikom otpuštanja izjavio je da će strategija biti “usmjeriti naš talenat i kapital na naše najveće prioritete”. Rašireno je mišljenje da Google radi na vlastitom odgovoru na ChatGPT zasnovanom na umjetnoj inteligenciji koji će uskoro biti obznanjen.

Četiri najveće tehnološke kompanije – Meta, Alphabet, Amazon i Microsoft – otpustile su ukupno 50.000 radnika. U međuvremenu, novi šef Twittera Elon Musk navodno je otpustio polovinu zaposlenih u kompaniji kada je preuzeo dužnost krajem prošle godine.

Dakle, koji je pravi razlog ovih masovnih rezova koji su desetine hiljada ljudi (80 posto njih u SAD) ostavili bez posla? To je ono što su stručnjaci za podatke 365 Data Science pokušali saznati kada su odlučili napraviti vlastitu analizu brojki.

Neki od nalaza možda nisu bili toliko iznenađujući. Poznato je da su tehnološke kompanije – potaknute izuzetno visokim prihodima – zapošljavale mnogo ljudi tokom pandemije Covid-19. Plaće su dostigle rekordne nivoe dok je bjesnila konkurencija za vrhunske talente, a mediji su bili puni priča o raskošnim povlasticama. To bi značilo da ova smanjenja predstavljaju posljedice povlačenja politike zapošljavanja uvedene od pandemije.

Još više iznenađuje činjenica da je srednji nivo iskustva onih koji su pušteni 11,5 godina. Dakle, nije nužno tačno kako je riječ o mlađim radnicima s malo iskustva koji bi mogli brzo biti zamijenjeni. Jedan od mogućih razloga za ovu statistiku mogao bi biti taj što zaposleni s dužim stažom imaju tendenciju da primaju veće plate, a njihovo otpuštanje moglo bi pomoći preduzećima da ispune svoje finansijske ciljeve.

Međutim, zanimljivo je primijetiti da je otpuštanje najviše pogodilo službe za ljudske resurse (HR), koje obuhvaćaju 28 posto svih otpuštanja. Dva su moguća razloga za to – prvo, iz toga proizlazi da će kompanije, ako otpuštaju ovo osoblje, smanjiti i buduće zapošljavanje, a manje zapošljavanja znači i manju potrebu za HR osobljem.

Drugi, možda jednako relevantan razlog, jeste to što je to područje u kojem se neke funkcije zamjenjuju automatizacijom. Već postoje platforme čiji je zadatak automatizacija rutinskih zadataka koji se odnose na intervjuiranje i prijem novih radnika, kao što su provjera referenci, provjera identiteta i provođenje zdravstvenih i sigurnosnih procjena. Posljednjih godina objavljeno je da su kompanije poput Amazona koristile umjetnu inteligenciju da identificiraju osoblje s lošim učinkom, koje će potom biti otpušteno.

Dok su HR i službe za pronalaženje talenata najviše pogođeni u Microsoftu i Meti, u Googleu i Twitteru su softverski inženjeri bili u najvećoj mjeri obuhvaćeni rezovima.

Podaci koje je prikupio 365 Data Science također pokazuju da su većina otpuštenog osoblja (56 posto) bile žene. Ovo je zabrinjavajuće, s obzirom na to da je tehnološka industrija provela veći dio posljednje decenije pokušavajući da se pozabavi rodnom neravnotežom, koja je već prisutna u ovoj oblasti – posebno u tehničkim i inženjerskim ulogama. Ne šalje to baš sjajnu poruku potencijalnim novozaposlenim ženama, sad znaju da će se uz razliku u plaćama u odnosu na muškarce i s manjom vjerovatnoćom napredovanja još morati nositi i s većom šansom za otpuštanje.

Konačno, još jedna zabrinjavajuća statistika koja se izdvojila iz izvještaja jeste činjenica da je samo 10 posto otpuštenih do sada navelo novi posao na svojim LinkedIn profilima. Naravno, prerano je reći da li će ovo prijeći u dugotrajnu nezaposlenost – mnogi možda jednostavno uživaju u pauzi prije nego što krenu u traženje posla. Ili se možda još nisu potrudili ažurirati svoje profile. Ali praćenje razvoja ove statistike u narednim mjesecima trebalo bi dati neke zanimljive uvide u to da li je vještim tehnološkim radnicima i dalje jednostavno prelaziti s jednog posla na drugi. Sasvim je moguće da će se znatan broj njih odlučiti za samozapošljavanje ili će otići u frilensere.

Dakle, da li je slučaj da su se tehnološki divovi jednostavno proširili predaleko i prebrzo pa se sad moraju zaustaviti? Ili je to da su inovacije u vještačkoj inteligenciji i automatizaciji stvorile situaciju u kojoj je najbrži način da se uštedi novac zamijeniti ljude mašinama? Iskreno, vjerovatno će biti malo od oboje. Nijedna od kompanija nije navela automatizaciju kao pokretačku snagu koja stoji iza njihovih poteza, ali s obzirom na uloge posla i čitanje između redova, logično je izvući zaključak da je to pri otpuštanju bio važan